Kada će ruralni prostor u potpunosti biti pokriven brzim internetom?

"Naš razvoj brzih i ultrabrzih mreža prati razvoj država članica Europske unije, ali smo kasnije krenuli pa tako i kasnije dostižemo njihove brojke", izjavio je na jučer održanoj konferenciji o novim tehnologijama u agraru AgroRocks predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Tonko Obuljen.

Kada je riječ o optičkim mrežama, naglašava, u ruralnim je dijelovima to pitanje isplativosti. Kako kaže, država je krenula s dva programa. Plan je napraviti agregacijsku mrežu kroz iduće dvije godine. "Za pristupne mreže, odnosno širokopojasni internet su počeli radovi. Provodi se 20 projekata za 200-tinjak priključaka", istaknuo je.

"Za pokriti cijelo područje Hrvatske brzim internetom dva su rješenja – ili će investirati država ili ćemo se osloniti na 5G mrežu, odnosno bežične mreže nove generacije. Tada bismo do negdje došli s optikom, a ostalo bi pokrila 5G mreža", rekao je šef HAKOM-a.

Brzi internet do 2027.?

Da država radi na tome da sav ruralni prostor bude pokriven brzim pristupom internetu, potvrdio je Igor Ljubi iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (RDD).

"Do 2027. godine sav bi ruralni prostor trebao biti pokriven brzim širokopojasnim pristupom internetu. No, nije lako doći do svakog sela, polja", komentira Ljubi čiji ured provodi projekt kojim će osigurati jednaku mrežu za svaku jedinicu lokalne samouprave, a gdje, kako objašnjava, ne postoji komercijalni interes. Ponovio je da je vrlo teško da optika dođe u baš svaki dio ruralnog prostora. "Rješenje je u kombinaciji bežične 5G mreže i žičane infrastrukture", rekao je

Što se tiče ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu, voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata u području digitalnog razvoja i razvoja e-usluga u MRRFEU, Božena Osvadić kaže kako imaju veliki projekt izgradnje nacionalne agregacijske mreže i 20 projekata razvoja pristupnih mreža. "Cilj je olakšati poslovanje poljoprivrednika i plasiranje njihovih proizvoda na tržište", dodala je.

Novca za digitalizaciju ima

Tvrtka KING ICT razvila je IAKS sustav za dodjelu i kontrolu potpora u poljoprivredi, a predsjednik uprave ove tvrtke, Plamenko Barišić napominje da smo, iako posljednji ušli u EU, na samom vrhu među državama članicama kada je u pitanju informatiziranost javnog sustava. "Međutim, zaostali smo kada je u pitanju primjena na samim poljoprivrednim gospodarstvima, tvrtkama, na terenu", upozorava poručivši da je to ogroman prostor te da moramo stvoriti uvjete da se počnemo ozbiljnije baviti tom tematikom. 

"Podatke koje ima država u ovom trenutku premalo koristimo, premalo je interesa. Ali to će se promijeniti dolaskom novih snaga, novih kompanija poput start-up-a, čiji pokretači sjede s nama, u publici. Njima treba otvoriti te podatke i zamoliti ih neka se igraju s njima", poručio je.

Na pitanje hoće li agrar sutra biti izložen hakerskim napadima ako realiziramo digitalizacijske procese u proizvodnji hrane, Barišić odgovara potvrdno. "Naravno da, da. I kada idete na more postoji mogućnost da vam opljačkaju kuću. Zato je važno dizati svijest i odgovornost svih sudionika. Pripremiti se procesno, organizacijski, edukacijski", jasan je.

Novca ima, povucimo ga

A kako vidi ulogu blockchain tehnologije u sektoru proizvodnje hrane, gdje se traži transparentnost, Barišić kaže kako je ona prisutna te ju svakako treba primjenjivati. No, da je korisnicima potrebna pomoć. 

"Treba povezati državu, akademiju, proizvođače. Novca za digitalizaciju i rješenja u poljoprivredi ima. Ja sam 25 godina u ovoj industriji i znam da su projekti za digitalizaciju dobitnici značajnih sredstava u fondovima. Mi smo zadovoljni ako uspijemo povući pola od toga. No, idemo ciljati na više, 70, 80 posto sredstava, za dobrobit čitave zajednice", njegova je poruka. 

Strah od elektromagnetskih polja baznih postaja pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i iskrivljena slika u javnosti o njihovoj štetnosti po zdravlje ljudi, jedna je od prepreka razvoju 5G mreža. Tim pitanjem se ozbiljno bave znanstvenici, kaže Tonko Obuljen, ali također dodaje da u Hrvatskoj nisu pronašli ozbiljne štetnosti

"Kod nas su propisane niže granice od ostalih zemalja", istaknuo je i naglasio da treba razumjeti ljude koji su u strahu, ali da ih je stoga potrebno još više educirati. "Kod nas postoji veliko nepovjerenje u institucije. Treba pronaći nekoga tko će provoditi ovu vrstu edukacije", kazao je.

U novom programskom  razdoblju do 2027. godine kroz Operativni program konkurentnost i kohezija kojeg provodi Ministartsvo regionalnog razvoja i fondova EU, planirana su ulaganja u unaprjeđenje usluga povezanih sa zemljišnim knjigama. Na pitanje moderatorice kada ćemo uvesti reda u zemljišne knjige, Božena Osvadić iz MRRFEU kaže da se već iduće godine očekuje dovršetak projekta.

Digitalizacija kao vertikalna mjera

Da bi digitalizacija doprinijela boljoj kontroli postupaka unutar državne uprave, ali i povećanju povjerenja u rad državnih i javnih službi, složila se konzultantica za poljoprivredu i prerađivačku industriju Zvjezdana Blažić, koja je komentirala porazne podatke Svjetske banke o kvaliteti upravljanja, po kojima Hrvatska zauzima 24. mjesto među 27 država članica EU-a s obzirom na učinkovitost javne uprave. 

Obzirom da je digitalizacija postavljena kao horizontalna mjera koja se provlači kroz određene mjere Programa ruralnog razvoja, Blažić napominje da je i u industrijskoj strategiji digitalizacija bila horizontalna djelatnost, djelomično poticana, a sada će, prema najavama, biti vertikalna. "Tako bi trebalo biti i u poljoprivredi, a kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti Ministarstvo poljoprivrede je digitalizaciju obilježio kao jedno od 4 područja u koje će se uložiti najveća sredstva", zaključila je. 

Konferencija AgroRocks sufinancirana je sredstvima Programa ruralnog razvoja RH.

Cijelu raspravu o infrastrukturi pogledajte ovdje: