Konferencija uz Svjetski dan hrane: pretilost i glad veliki svjetski problemi

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek održana je 3. hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane. Prvog dana dvodnevne konferencije održan je okrugli stol na temu: "Zdrava prehrana - sve veći izazov današnjeg vremena".

Pretilost - globalni, ali i veliki hrvatski problem 

O lošim stranama prehrambenih navika djece i odraslih u Hrvatskoj govorio je u svom uvodnom govoru Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a.

"Tema konferencije vrlo je aktualna i ukazuje na globalni problem - pretilost. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu ima projekt financiran od Europske agencije za sigurnost hrane koji se bavi baš prehrambenim navikama djece i odraslih. Želimo s resornim institucijama, Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo ukazati na određene rizike s kojima se susrećemo s obzirom na promjene u društvu te uslijed razvoja tehnologije zbog čega se suočavamo s lošim prehrambenim navikama i s manje kretanja. Želimo skrenuti pozornost na ono što nije u skladu s očuvanjem zdravlja naših građana. Također, kada je riječ o sigurnosti hrane, važno je da građani budu svjesni da je hrana koja prolazi sustav kontrole u Hrvatskoj sigurna i da su sljedivost i kontrola hrane ono što ih štiti", rekao je Dugalić i dodao kako hrana ne služi samo pukom zadovoljenju fiziološke potrebe, nego su bitne i nutritivne vrijednosti namirnica koje jedemo. Naglasio je da je hrana također i dio naše kulturne baštine pa je potrebno uskladiti suvremen način života i trenutačna društvena kretanja s povijesnom tradicijom prehrane koja nas identificira.

Pretilost i glad u svijetu - dvije strane iste medalje 

Na problem debljine ukazala je Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra zdravstva. Istaknula je kako su kronične nezarazne bolesti ključni problem jer od njih umire najveći broj ljudi, a uz biokemijske rizike uzrok im je baš debljina.

"Moramo raditi na osvješćivanju i educiranju pučanstva i davati pravilne smjernice jer bez angažmana svih nas te brige o vlastitom tijelu učinkovitost neće biti adekvatna. Zabrinjavajuć je podatak istraživanja iz 2015.-2016. godine koji kaže da je 35 posto djece pretilo. U tom istraživanju, Hrvatska je na petom mjestu odozdo, što znači da crvena lampica upozorenja gori, ali ne samo zdravstvu kao takvom, nego svima nama", rekla je dr. Katalinić Janković.

Dojmljive podatke iznijela je i Akbalik Gokce, konzultantica za sigurnost hrane, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda:

"Danas je 820 milijuna gladnih u svijetu, a istovremeno 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djece pati od debljine. Pretilo je čak 50 milijuna djece ispod pet godina starosti. To je velik problem za budućnost. Čini se kao da je riječ o dva posve različita problema, no postoji veza među njima. Pretilost često ne dolazi zbog previše hrane, nego je posljedica loše prehrane i neunošenja dovoljno nutritivno bogate hrane. Zato je važno prehranu učiniti zdravijom, raznovrsnijom te pristupačnu cijenom kako bi bila dostupna svima."

Projekt "Školski obrok za sve" doprinos zdravijim prehrambenim navikama

O problemu pretilosti, kada je riječ o Osječko-baranjskoj županiji govorila je Silva Wendling, pročelnica županijskog Odjela za poljoprivredu. Podsjetila je na projekt "Školski obrok za sve" kojim Županija nastoji pridonijeti poboljšanju prehrambenih navika djece.

"Taj je projekt također način na koji želimo smanjiti pretilost kod djece školske dobi. Izmjenom njihovih navika tako što će u školi dobivati kuhane obroke, bez brze hrane sigurno ćemo pomoći smanjenju pretilosti i usvajanju zdravijih prehrambenih navika. Na taj način djeca će, uz više kretanja, sačuvati i svoje zdravlje", zaključila je pročelnica Wendling.

Rizik za zdravlje predstavlja i povećani trend prevara u hrani, na što je upozorila Tatjana Karačić, pomoćnica ministrice poljoprivrede.

"Kao nadležna Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, nadležni smo za koordinaciju na području sigurnosti hrane, vezanu za sustav brzog uzbunjivanja kao tijelo za vezu i nacionalna kontakt točka za prevare u hrani. Koordiniramo sva nadležna nacionalna tijela, kako HAPIH za pitanja procjene rizika, tako i nadležna inspekcijska tijela kada je riječ o provedbi određenih mjera. Komuniciramo i s potrošačima pisanim obavijestima u slučajevima kada hranu treba opozvati s tržišta jer predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje potrošača. Povećani trend prevara u hrani predstavlja zdravstveni rizik, ali nanosi i velike gospodarske štete. Drugi trend je internetska prodaja hrane koja donosi rizik vezan uz sustave kontrole budući da je ta hrana slabo pod nadzorom jer postojeći mehanizmi i sustavi za nadzor nisu dovoljni i potrebno je njihovo unaprjeđenje", istaknula je Tatjana Karačić.