Najuzornija seoska žena pravi najbolji švargl

Po 5. puta ponajbolji majstori i proizvođači švargla, te poznate polutrajne slavonske delicije natjecali su se na Švarglijadi u Grabarju, kraj Kutjeva, prenosi pozega.eu.

Jednu nadasve dobru suradnju domaći KUD Poljadija iz Grabarja s tjednikom Kronika požeško-slavonska okrunili su zajedničkom organizacijom ove gastro manifestacije koja na stol vraća također jednu pomalo zaboravljenu deliciju slavonskog sela.

Kako polako nestaju i ona prava seoska, slavonska kolinja, tako nestaje i švargl sa slavonske trpeze, no oni najuporniji čuvari baštine slavonskog sela ne dozvoljavaju da to ode u zaborav, nego ovakvom manifestacijom podsjećaju da je i to karakteristična mesna delicija koja ima veliki broj ljubitelja i treba ju svakako postaviti kao slavonski brand.

Delicija koja ima velik broj poklonika

Ove godine 5. Švarglijada, kojoj je podršku dala Požeško-slavonska županija te gradovi Kutjevo i Požega, imala je 18 natjecatelja, a svoje švargle donijeli su ponosni majstori švargla iz cijele Požeštine, Feričanaca i Narda (Osječko-baranjska županija), tako da su bile zastupljene dvije slavonske županije.

"Možemo pohvaliti majstore švargla od ove godine jer stručna komisija nije pronašla niti jedan primjerak koji nije bio za ocjenu, svi su bili dobri i rekao bih za nijansu bolji od prošle godine.

Bilo je zaista teško ocijeniti i pronaći koji je švargl najbolji, tako da smo četiri švargla zbog izjednačenih ocjena ponovno pripetavali. Osim onog šampionskog švargla s najvećom ocjenom, još njih sedam je zaslužilo zlatnu plaketu, šest uzoraka dobilo je srebrnu plaketu a četiri uzorka brončanu plaketu.

Sedam pozlaćenih švargla

Čestitam svima, a posebno šampionu s najviše bodova i proizvođačima sedam pozlaćenih švargla", istaknuo je predsjednik prosudbene komisije Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca, zlatni kulenar i poznati proizvođač slavonskih suhomesnatih delicija, svinjogojac i uzgajivač i crne slavonske svinje, koji je ispričao i priču o švarglu.

"Švargl se po starom izvornom receptu pravi u svinjskom želudcu. U švargl ide meso od glave, kože, masnoće, srca, jezici i nekada se to pravilo samo od svinja na svinjokolji. Nekada se to proizvodilo sitnim rezanjem svih sastojaka, a danas i mljevenjem, no bitno je da se dobije kompaktna masa.

No pravi originalni švargl mora biti od rezanog mesa. Više se danas radi i na postizanju kvalitetnijeg okusa, a dodatno ljudi nabavljaju više mesa od srca i jezika, pa je u švarglu više kvalitetnog mesa. To danas traži tržište i oni koji švargl vole, a ovo je upravo vrijeme kada se švargl konzumira, zimski mjeseci jer švargl je polutrajna mesna delicija, pa do ranog proljeća", dodaje Vjenceslav Hruška.

Šampionski švargl proizvela najuzornija žena

Ovogodišnji švargl šampion proizvela je Marija Ribičić iz Grabarja, poznata kao Najuzornija hrvatska seoska žena u 2015. godini.

"Mi smo kao jedno veliko seosko gospodarstvo, proizvođači svih suhomesnatih delicija, pa tako i švargla. To je kod nas tradicija, a u proizvodnji kada se održava klanje kod nas u obitelji sudjeluju četiri generacije, koje žive u istom domaćinstvu. Proizvodimo desetak i više švargla, a na ovo natjecanje smo ja i suprug donijeli svatko po jedan švargl, no iz različitih serija proizvodnje. Moj se komisiji vjerojatno dopao više, no i suprug je dobio također zlatnu plaketu. Redovno smo se do sada natjecali na svim švarglijadama i već sam dobivala zlatne plakete za kvalitetu", kaže Marija Ribičić, ovogodišnji šampion Švarglijade, koja je posljednjih godina, otkako je krenula kriza i slaba cijena mlijeka, krenula s proizvodnjom sira.

Marija Ribičić u proizvodnji sira

Još je više intenzivirala proizvodnju sira, jer za sada uspijeva sve prodati na kućnom pragu, a stalnim kupcima dostavlja na adresu. Pojavljuje se i na sajmovima, za sada s pet vrsta sireva te sve što donese uspijeva i prodati. Sada obitelj Ribičić sve više razmišlja da pokrene investiciju u jednu mini siranu, jer iz svoje farme muznih krava sve manje dohotka dolazi od prodaje mlijeka.

Zlatnu medalju zaslužili su još proizvođači Josip Orišković iz Vetova, Dario Timrak iz Grabarja, Anita Kuba iz Jakšića, Ivan Ribičić iz Grabarja, Dario Ergović iz Zarilca, Davor Baričević iz Grabarja i Krčma Zlatni lug iz Donjih Emovaca.

Sve švargle su degustirali i ocjenjivali posjetitelji u dvorani Vatrogasnog doma u Grabarju, koji su najviše svojih glasova na glasačkim listićima dali za švargl Dominika Šolčića iz Gradca.

Ocjenjivali su se i stolovi

Plakete i nagrade su uručili predsjednica gradskog vijeća grada Kutjeva Josipa Miličević, urednik tjednika Kronika Vladimir Protić, predsjednik KUD-a Ivica Ribičić i požeški gradonačelnik Vedran Neferović. Osim plaketa pozlaćeni švargli dobili su i poklon pakete najkvalitetnijih vina sponzora Kutjeva d.d.

Na Švarglijadi svake godine obitelji, prijatelji i rodbina uređuju i svatko svoj stol na koji postavljaju samo domaću i staru autohtonu hranu, od suhomesnatih proizvoda do sarme, prasetine i raznih slastica. Stol se uređuje u nekom od običaja, ili prigode, a komisija za ocjenu stola koju čine novinari lokalnih medija najljepšim stolom ove godine proglasili su stol obitelji Kneis kojima su pomagali kumovi Tidlačko, požeško-grabaračko-kutjevačka ekipa.

Uz odličnu glazbu tamburaškog sastav Žute dunje iz Cernika druženje se nastavilo do jutarnjih sati, a organizator tjednik Kronika požeško-slavonska najavio je svoju slijedeću gastro manifestaciju Festival kulenove seke koji je prošle godine imao 74 uzorka kulenovih seka iz pet slavonskih i Bjelovarsko bilogorske županije.

Autor: Dražen Krstanović