Odražana radionica "Ekološka mreža"

Načini poboljšanja rada nadzornih službi u ekološkoj mreži na području Dalmacije bila je tema prvog dijela edukacije kojeg je organizirao Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Odjelom za unaprjeđenje rada nadzorne službe Uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode pri Ministarstvu kulture (MK) te Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP).

Prva dvodnevna radionica održana je 6. i 7. travnja, a prisustvovalo joj je oko 30 predstavnika nadzorne i stručne službe iz dalmatinskih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima te iz nacionalnih parkova i parkova prirode, kao i predstavnici udruge „Sunce“ iz Splita.
„Dalmacija trenutno ima samo osam nadzornika što je, s obzirom na sve njihove obveze i veliku površinu pod ekološkom mrežom koju trebaju nadzirati, premali broj za učinkovitu zaštitu i praćenje stanja unutar ekološke mreže“, rekla je Katica Bezuh, načelnica Odjela za unaprjeđenje rada nadzorne službe u MK-e. Bezuh je dodala da je jedan od bitnih uvjeta za RH prilikom pristupanja EU i proglašenje mreže NATURA 2000, što stavlja pred nadzornu i stručnu službu nove zahtjeve i dobro poznavanje ciljeva i mjera zaštite te mehanizama i procedura financiranja.
Ivana Plavac, stručna savjetnica za ekološku mrežu u DZZP-u, objasnila je da je ekološka mreža u RH novi mehanizam zaštite prirode propisan Zakonom o zaštiti prirode te kao takav sustav najvrjednijih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova na nacionalnoj razini.
Zbog geografskog položaja i geoloških zbivanja Dalmacija se ističe velikom raznolikošću endemskih vrsta. Treba napomenuti da je pokrivenost nacionalne ekološke mreže u sve četiri dalmatinske županije značajna. Tako Zadarska županija ima čak 65,20 % površina pod ekološkom mrežom u odnosu na ukupnu kopnenu površinu županije, Šibensko-kninska ima 56,39%, Splitsko-dalmatinska 47,23% a Dubrovačko-neretvanska 63,31% kopnenih površina pod ekološkom mrežom.

Aljoša Duplić, stručni savjetnik za kralješnjake u DZZP-u, istaknuo je krške rijeke, mediteranske lokve i bare, krška polja, podzemlja, planinske rudine, morska staništa, strme i stjenovite obale (klifovi) i pučinske otoke kao temeljne karakteristike ekološke mreže na području četiriju dalmatinskih županija.
Na seminaru su predstavljeni i alarmanti podatci o stupnju ugoženosti europskog ekosustava. U posljednjih 50 godina u Europi je degradirano čak 60% usluga ekosustava, a podatci iz 2009. godine pokazuju da je ozbiljno ugroženo 65% staništa i 52% vrsta od europskog značaja.

Drugog dana radionice organiziran je terenski obilazak odabranih lokacija u ekološkoj mreži . Stručnjaci i zainteresirani polaznici posjetili su rijeku Jadro, ušće rijeke Cetine s kanjonom te Sinjsko polje na kojima su se upoznali s endemskim i kritično ugroženim vrstama koje je potrebno očuvati, poput ribe solinske mekousne koja obitava isključivo u rijekama Jadro i Žrnovnica ili čovječje ribice i raka potočnjaka i raka kamenjara u Sinjskom polju.
''Projekt COAST dao je značajan doprinos razvoju ekološke mreže i buduće Nature 2000 na području Dalmacije. Proteklih godina u okviru Projekta izvršene su brojne inventarizacije i kartiranja kopnene faune, flore, staništa, kao i morske bioraznolikosti što je rezultiralo vrijednim podacima koji se koriste za pripremu i ažuriranje prijedloga potencijalnih NATURA 2000 područja za Hrvatsku. Nadalje, provođenje Programa poticanja zelenog poduzetništva predstavlja primjer dobre prakse za gospodarske aktivnosti koje se mogu i smiju provoditi unutar ekološke mreže'', izjavila je Snježana Mihinica, suradnica na Projekta COAST UNDP-a.