Održan Međunarodni stručni skup o ekološkom maslinarstvu i uljarstvu

Kakvo je trenutno stanje hrvatskog ekološkog maslinarstva, gdje se nalazimo u odnosu na maslinarske zemlje u Europi i svijetu te kojim putem krenuti kako bi se ubrzao i ojačao razvoj ekološke proizvodnje u Dalmaciji i Hrvatskoj teme su o kojima se govorilo na Međunarodnom stručnom skupu o ekološkom maslinarstvu i uljarstvu koji je održan 18. ožujka u Vodicama, u sklopu 13. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara - Noćnjak. Skup je organizirao Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije i Udrugom ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO.

Tomislav Petrović, načelnik Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) predstavio je stanje u ekološkom maslinarstvu u Hrvatskoj. „Zaključno sa zadnjim danom 2010. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 408 hektara ekoloških maslinika te 92 ekološka maslinara. Od županija prednjači Zadarska županija sa 151 ha, a slijede je Istarska sa 81 ha te Splitsko-dalmatinska županija koja bilježi 71 ha“, izjavio je Petrović.

S trenutnim stanjem svjetskog maslinarstva te vodećim maslinarskim zemljama, ali i pozicijom Hrvatske na maslinarskoj svjetskoj karti prisutne je upoznao Ranko Tadić, stručnjak za ekološku poljoprivredu Projekta COAST. „Na globalnoj karti ekološkog maslinarstva šest država, koje zauzimaju čak 93% svjetskih eko-površina, možemo nazvati značajnim proizvođačima, a to su: Italija, Španjolska, Tunis, Grčka i Portugal“, istaknuo je Tadić te dodao da je Hrvatska još uvijek marginalni proizvođač maslina i maslinova ulja na svjetskom tržištu. Ono čime se Hrvatska mora i može izboriti za svoje mjesto na svjetskom tržištu upravo je provjerena i dokazana kvaliteta proizvoda, a ekološka poljoprivreda je bitan alat u postizanju tog cilja.

Kakva je trenutna situacija u ekološkom maslinarstvu te u proizvodnji i marketingu maslinova ulja u vodećim maslinarskim državama svijeta te koje su njihove metode razvoja i širenja ekološkog maslinarstva prezentirali su gosti skupa - ugledni stručnjaci i ekološki proizvođači Adolfo Ninni Piangevino iz Italije i Charikleia Minotou iz Grčke.

„Italija je jedna od deset zemalja u svijetu po broju ekoloških poljoprivrednih površina koje zauzimaju 1,1 milijun hektara. Na europskoj razini zauzima drugo mjesto, poslije Španjolske,“, izjavio je Adolfo Ninni Piangevino, član Nacionalnog povjerenstva unutar talijanskog Instituta za ekološko i etičko certificiranje (ICEA). Dodao je da Italija bilježi 139.675 ha pod ekološkim maslinicima, a posebno se osvrnuo na regiju Puglia koja je vodeća talijanska regija u proizvodnji ekološkog maslinovog ulja s oko 45.000 ha ekoloških maslinika. Piangevino je i sam ekološki proizvođač. Upravitelj je i vlasnik ekološke farme od 300 ha, od čega se ekološki maslinici protežu na 40 ha.

Charikleia Minotou, predsjednica IFOAM AgriBioMediterraneo, regionalne grupe svjetske krovne organizacije - Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede (IFOAM) za razvoj ekološke poljoprivrede na Mediteranu te vlasnica ekološke farme od 15 ha koja proizvoda maslinovo ulje i vino predstavila je trenutno stanje i razvoj ekološke poljoprivrede i ekološkog maslinarstva u Grčkoj. Grčka ekološka poljoprivreda zauzima 4% površina cjelokupne grčke poljoprivredne proizvodnje te bilježi konstantan rast. Grčka je poznata po visokokvalitetnim proizvodima od maslina pa 55% cjelokupne grčke ekološke poljoprivrede, tj. 52.000 ha otpada na ekološko maslinarstvo, od čega se 51% proizvodnje odnosi na maslinovo ulje.

„U svijetu, pa i u Hrvatskoj, površine pod ekološkim maslinicima u stalnom su porastu. Uloga ekološke poljoprivrede je nezamjenjiva u očuvanju svjetske bioraznolikosti i prirodnih dobara. Projekt COAST aktivno doprinosi tom cilju poticanjem zelenog poduzetništva u Dalmaciji, u kojem ekološko maslinarstvo zauzima važno mjesto“, zaključila je Snježana Mihinica, suradnica ze ekološku poljoprivredu Projekta COAST.