Prva austrijsko-hrvatska radionica pod nazivom „Eko-hrana“ održana je u Zagrebu, 19. studenog 2009. u hotelu Arcotel Allegra. Austrijski ured za vanjsku trgovinu organizirao je ovu radionicu u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Zbog sve veće potražnje hrvatskih potrošača za ekološki proizvedenom hranom osim prodaje ekoloških proizvoda u supermarketima i drogerijama raste i broj specijaliziranih trgovina za eko-proizvode. No, zbog nedostatne količine domaćih eko-proizvoda na hrvatskom se tržištu prodaje uglavnom uvozna hrana. Austrija je stoga, kao jedan od najvećih i poznatijih svjetskih proizvođača ekoloških proizvoda kvalitetan partner za razmjenu iskustava na području proizvodnje i distribucije eko-proizvoda.
Cilj radionice je bio upoznati se sa stručnjacima iz područja proizvodnje, marketinga i prodaje ekoloških proizvoda, kušati austrijske eko-proizvode i informirati se o prodaji, uvozu i deklariranju ekoloških proizvoda u RH.
Pozdravne riječi sudionicima radionice uputili su u ime Austrijskog veleposlanstva gosp. Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu i gosp. Dragomir Đević, načelnik Sektora za razvoj ruralnog prostora Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH.
Stručna predavanja o ekološkoj poljoprivredi održana su prema rasporedu:
Izložbom i predstavljanjem austrijskih eko-proizvoda uzvanici su mogli vidjeti i kušati austrijske proizvode vrhunske kakvoće.
Svako izlaganje pratila su pitanja te se proširivala slika stanja ekološke proizvodnje i proizvoda u Austriji. Ukupno 20102 ekološka proizvođača proizvode na 383765 ha obradivih površina uz približno toliko livada i pašnjaka što čini 19 % poljoprivrednih površina u Austriji. Najvažniji proizvodi su mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, voćni jogurt, maslac) zatim jaja i krumpir.
Zanimljiv je put razvoja ekološke poljoprivrede u Austriji. Prije ulaska u EU stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u Austriji je bilo poprilično sivo. Mala i srednja gospodarstva bila su naizgled bez perspektive. Uvidjelo se da tako dalje neće ići te je 1995. donijeta strategija podrške ekstenzivnoj poljoprivredi, a time i ekološkoj. Uslijedio je veliki porast ekološke proizvodnje. U početku je cijena ekoloških proizvoda bila viša od cijene konvencionalnih proizvoda. Trenutno se teži izjednačavanju cijena ekoloških i konvencionalnih proizvoda, osim kod ekološki proizvedenog krumpira. Također je primijećeno da promjenom svijesti o konzumiranju mesa i mesnih proizvoda stagnira potražnja za ekološki proizvedenim mesom. U Austriji se eko-hrana uglavnom prodaje u trgovačkim centrima s kojima je ostvarena dobra suradnja, postoje trgovačke marke bio proizvoda. Za usporedbu, u Njemačkoj se eko-hrana uglavnom prodaje u malim trgovinama. Dobra vijest je da sve veći broj potrošača danas prepoznaje razliku između ekološkog i konvencionalnog proizvoda.
Autor: Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr