Danas je uzgoj konja uglavnom hobi, iako nije bilo tako davno kada je svaka kuća imala konjsku ili volovsku zapregu i sa njima se radilo i od toga živjelo
Konji su postali rijetka vrsta za uzgoj pa ih možemo vidjeti najčešće kao izložbene primjerke ili u turističke svrhe. Njihov uzgoj danas je skupa investicija i prije svega hobi, a mnogi ih drže samo iz ljubavi. Kako bi očuvali tradiciju i pokazali mlađim naraštajima kako se nekada radilo s konjima, Konjički klub "Soko" ove je godine organizirao drugu po redu štraparijadu u Odžaku.
Ovaj grad u Posavini je ranije bio poznat po uzgoju konja, a danas ih sve manje. Njihovu snagu u poljoprivredi su zamjenile savremene mašine za vuču i obradu zemljišta. Ostali su rijetki da ih njeguju i uživaju u njigovoj ljepoti.
Nekoliko zaljubljenika i uzgajivača konja iz Odžaka lani su osnovali udruženje u cilju promocije, razvoja konjarstva i konjičkog sporta na području Posavskog kantona. U početku je ovaj "klub konjoljubaca", kako kaže naš sagovornik Marko Vidić, brojo 12 članova, koji su ujedno bili i osnivači, a danas ih je već 32.
"Želja nam je da promovišemo sve pasmine konja i da zajedno radimo na usavršavanju uzgoja konja na području cijelog Posavskog kantona", ističe naš sagovornik koji je ujedno i predsjednik KK "Soko".
Udruženje se bavi obukom jahanja te organizuje i terapijsko jahanje djece i odraslih. Brinu o zdravlju, zaštiti i sugirnosti konja, a i njihovih članova te polaznika jahanja. Organizuju razne manifestacije, takmičenja koja se odnose na unapređenje i razvoja konjičkog sporta u svim njegovim oblicima. Sarađuju sa istovrsnim ili sličnim udruženjima u zemlji i inostranstvu, naročito izložbenog i takmičarskog karaktera. Jedna takva je organizirana krajem oktobra u Odžaku.
Mato Ćurić konjima se bavi 67 godina: Pješice ih je iz Bosne vodio u Hrvatsku
"Drugu štraparijadu i izložbu konja smo organizovali kako bi pokazali našem stanovništvu kako još postoje ljudi koji rade u našoj državi sa konjima i tako hrane svoju obitelj i da nas ima mnogo koji gajimo veliku ljubav prema ovim plemenitim životinjama, iako nije bilo davno da je svaka kuća imala konjsku ili volovsku zapregu i sa njima se radilo i od toga živjelo", kaže Vidić za Agroklub, dodavši da iako je kalendarski bilo kasno (29. oktobra) posjeta nije izostala.
Prisustvovalo je oko 2.000 ljudi i uživalo u ljepoti 61 grla hrvatskih hladnokrvnih konja, lipicanaca, kao i nekoliko pony konjića, koji su stigli iz Doboja, Dervente, Bosanskog Petrovca, Brčkog, Žepča, Čelića, Drinića, Gračanice, Srebrenika, Jeleha, Broda, Prnjavora, Kozarca i Gradiške.
Takmičenje u vuči balvana je bilo podjeljeno u tri kategorije i to: laku, srednju i tešku.
Konj Maida Mešića iz Čelića osvojio je prvu nagradu u lakoj kategoriji do 1.220 kg. Najbolji u srednjoj kategoriji (do 1.420 kg) bio je ljubimac Milorada Stojanovića iz Bosanskog Petrovca, dok je prvu nagradu u teškoj kategoriji (preko 1.400 kg) zauzeo konj Dušana Lukića iz Drinića.
Sva tri mjesta, tri kategorije primile su primamljive novčane nagrade. Ostali učesnici pokazali su svoje konje prošavši s njima kroz Arenu i nagrađeni su od strane publike ogromnim apluzom. Bile su upriličene i druge novčane nagrade, kao što su: najljepši par konja (vlasnika Harija Ljutića iz Gradiške), najljepši samac konj (vlasnika Gorana Dušanića iz Prnjavora).
"Da su ovu manifstaciju dočekali mnogi sa oduševljenjem govori i podatak da smo uputili 107 pismenih molbi za sponzorstvo od čega se 101 odazvalo kako pravnih tako fizičkih lica od kojih smo prikupili oko 25.000 KM, a utrošili 20.000 KM. Od sponzora smo dobili samo pohvale i riječi hvale", kaže Vidić.
Nakon manifestacije, kako dodaje, pobudio se interes kod mnogih građana koji se raspituju za nabavku konja, pa se organizatori nadaju da će slijedeće godine imati daleko veći broj učesnika s tim da će štraparijadu pomjeriti za sedmi ili osmi mjesec.
Tagovi
Autorica