Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam
  • 18.10.2010.

Sajam Eko-etno Hrvatska

U dvije male dvorane Sportske dvorane Krešimir Ćosić na štandovima prepunim autohtone hrane, pića, ljekovitih proizvoda i odjeće predstavlja se domaća baština, ali i susjedne Slovenije i Južnomoravske regije, regije koja je partner Zadarske županije. Ima oko dvije stotine izlagača što Eko-etno Hrvatsku čini najvećim tradicionalnim sajmom. Veliki broj izlagača je iz Zadarske županije tako da će Zadrani tijekom vikenda stvarno imati jedinstvenu priliku vidjeti što sve zaleđe i otoci nude od domaći

  • 1.108
  • 54
  • 0

Tek kada je nekoliko stotina ljudi u četvrtak poslijepodne došlo na Višnjik na osmi po redu međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja "Eko-etno Hrvatska" uspjelo sajamska atmosfera pod pekom na Višnjiku podignuta je na zadovoljavajuću razinu. Tijekom cijelog jutra i ranog poslijepodneva izlagači su komentirali kako je sajam prava prilika za promociju uz dodatak kako kupnja ide odlično, ali odmah se vidjelo da iza tog odličnog ima još puno prostora da bude bolje. Ljudi je bilo malo, a oni koji su došli pretežno su razgledali. Tek kada su Zadrani završili s poslom i mogli su priuštiti sebi malo slobodnog vremena da na jednom mjestu vide sve što nudi eko-etno blago Hrvatske, izlagači su došli jednim djelom na svoje jer masovnost nije za sve značila kupnju.

Zadovoljni vinari

Ovogodišnji sajam je prvi koji se održava izvan Zagreba, a njegova osnovna svrha je promocija svega što se događa na ruralnim područjima kroz tradicijske proizvode i usluge. U dvije male dvorane Sportske dvorane Krešimir Ćosić na štandovima prepunim autohtone hrane, pića, ljekovitih proizvoda i odjeće predstavlja se domaća baština, ali i susjedne Slovenije i Južnomoravske regije, regije koja je partner Zadarske županije. Paralelno s tim održava se više stručno-znanstvenih događanja, radionica, predstavljanja, edukativnih i promidžbenih aktivnosti vezanih za hrvatski i europski ruralni prostor. Ipak glavni na toj šarenoj sceni Višnjika su izlagači koji svaki na svoj način komentiraju događaj kojem prisustvuju. Ima ih oko dvije stotine što Eko-etno Hrvatsku čini najvećim tradicionalnim sajmom. Veliki broj izlagača je iz Zadarske županije tako da će Zadrani tijekom vikenda stvarno imati jedinstvenu priliku vidjeti što sve zaleđe i otoci nude od domaćih tradicionalnih i ekoproizvoda.

- Prodaja je zadovoljavajuća. Prvi dan sajma bilo je slabo, ali je zatim krenulo. Ljudi manje - više znaju za nas vinare, naravno najviše zahvaljujući medijima. Čim dođu odmah vide ime i prezime i dođu, kaže Šime Škaulj koji je na sajam došao s četiri vina od kojih su dva vrhunska i dva kvalitetna.

Škaulj dodaje kako su napravljeni neki koraci koji bi u budućnosti mogli rezultirati većom prodajom.

- Na sajmu sam ostvario čak i neke poslovne odnose. Mislim daleko je to od finaliziranja posla, ali kontakti su uspostavljeni. Razgovarao sam s nekim zadarskim ugostiteljima i s distributerima s juga Dalmacije.

Nije samo Škaulj zadovoljan dosadašnjim tijekom sajma veći njegov kolega vinar i sumještanin Željko Vrsaljko.

- Osobno ovdje nisam došao trgovati nego sam došao predstaviti svoja vina Zadranima koji će danas sutra to vino htjeti konzumirati. Ovo je za njih jedna izuzetna prilika da bez troška probati vrhunska vina i danas sutra kupiti u dućanu ili naručiti u restoranu. Ostvario sam nekoliko kontakata s ljudima koji žele moja vina ponuditi u svojim trgovinama u Zadru. Samim time za mene je ovaj sajam već na samom početku uspješan, kaže Vrsaljko.

Zadrugari Braniteljske zadruge Apis Dalmacija na sajmu su izložili osamnaest svojih proizvoda, od četrdeset koliko čini cijela paleta njihovih proizvoda koji se nude u njihovu dućanu na pijaci.

Skupa ulaznica od 15 kuna?!

- Ljudi su čuli za naše ime i nas traže Prodaja na sajmu je bolja nego recima na Proizvodima hrvatskog sela koji su ovo ljeto održani na rivi i to skoro dvostruko. kaže Goran Pavić i dodaje kako Apis ide sigurnim koracima naprijed ponajviše zahvaljujući upravitelji Krsti Bukviću.

Ipak nisu svi tako zadovoljni sajmom. Jedan od njih je Slavko Ćoza, vlasnik pršutane Puntica iz Vinjerca.

- Prodaja nije zadovoljavajuća. Ima malo ljudi, a i ono što dođe uglavnom samo šetaju između štandova. O nekim poslovnim kontaktima da se ne govori. Njih pogotovo nema. Ulaznica je petnaest kuna što po meni odbija ljude. I onaj tko želi doći, vidjeti i možda nešto kupiti kaže ne dam im mojih petnaest kuna. Taj novac mogao se nadomjestiti na druge načine, recimo da su nama izlagačima iz Zadarske županije stavili neku naknadu, a smanjili ili potpuno ukinuli ulaznicu posjetitelja bi bilo puno više.

Za kompletnu ocjenu sajma bit će presudan vikend, kada će posjećenost za sigurno biti veća, a samim time i trgovina. Tek nakon vikenda izlagači, naročito oni iz drugih dijelova Hrvatske koji su platili najamninu prostora i imali putne troškove, moći će ocijeniti je li se dolazak na sajam isplatio. Za sada su na dobitku najviše Zadrani koji su dobili jedinstvenu priliku vidjeti bogatstvo eko i etnoponude Hrvatske na jednom mjestu i uživati u njoj.

Stipe Zrilić u šopingu na sajmu

Zadarski župan Stipe Zrilić iskoristio je svoje slobodno vrijeme da prošeta između štandovima sajma i popuni svoju smočnicu domaćim proizvodima.

- Naša županija je bogata po prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini. Njihovim razvojem možemo stvoriti preduvjete da ljudi ostanu na svojim ognjištima i dobro živjeti i stvoriti dobre uvjete za svoje potomke. Ova manifestacija služi upravo njima da prezentiraju što imaju i učine to dostupno kupcima.

Popratni događaji

Na sajmu se održavaju kulinarske radionice, prikaz starih obrta i zanata, modne revije, radionice za djecu, nagradne igre, Eko Etno Binog Znanja, olimpijada starih sportova, nastupi KUD-ova koji razbijaju monotoniju i privlače pažnju posjetitelja.

Posebnu su atraktivna predstavljanja županija kojih je pet na sajmu. Uz Zadarsku tu su i Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Grad Zagreb i Zagrebačka županija i Splitsko-dalmatinska.

Autor: Ante Vidović


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Sajam Ekološka poljoprivreda Autohtoni proizvodi Tradicionalni proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]