Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 21.09.2008.

Smokve mogu postati biznis

DOSAD ZAPOSTAVLJANA PROIZVODNJA

  • 2.364
  • 116
  • 0

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 137 tona suhih smokava u vrijednosti 664.215 američkih dolara, a iz nje je u istom razdoblju izvezeno 9 tona suhih smokava u vrijednosti 33.801 dolara. Zašto kao mediteranska zemlja ne možemo proizvesti više od devet tona smokava godišnje kada smokve u primorju rastu na svakom koraku?

Suhe su smokve još poraznije, sušenje nam i nije baš drago pa ponajviše iz Turske , Sirije, ali i Mađarske uvozimo čak 13 tona smokava, koliko ih je u prvih sedam mjeseci uvezeno.
U Hrvatskoj nema većih nasada smokava i kapaciteta za preradu, a uglavnom se proizvode u obiteljskim domaćinstvima.

Ukupna godišnja bilanca još je strašnija, u 2007. je u Hrvatsku uvezeno 412 tona suhih smokava koje vrijede milijun američkih dolara, a istodobno je izvezeno 30 tona domaćih smokava.Svježih smokava je tijekom 2007. uvezeno 5 tona za 10.036 dolara, a najviše iz Italije.

Agronom dr. Željko Prgomet podignuo je u Medulinu 1999. plantažni nasad smokava na 2 hektara i opremio ga suvremenim sustavom za navodnjavanje, ukupno 516 dvogodišnjih stabala i 18 sorta smokava. U tom smokviku istražuje se razvoj, prinos i kakvoća plodova s ciljem izradbe modela plantažnog uzgoja smokve te povećanja prihoda, obnove i razvoja smokvarstva.

Prema njegovim riječima, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 700 do 800 tisuća stabala smokve. Komentirajući podatke o uvozu i izvozu smokava, ocijenio je da trgovina poskupljuje smokve na hrvatskom tržištu, a da se često događa da su uvezene smokve kvalitete tek druge i treće klase. Iako podaci ne govore o najboljem stanju, čini se kako su i sami ljudi svjesni profitabilne budućnosti uz smokve pa se stabla obnavljaju, a sve više se nabavljaju i sušare za smokve tvrdi Prgomet

Na državnoj razini mogu se dobiti poticaji za dugogodišnje nasade i izrađuje se strategija razvoja voćarstva u kojoj bi smokva trebala imati status sličan maslini ili vinovoj lozi te uz njih biti najzastupljenija na otocima, rekao je. U Primorsko-goranskoj županiji postoji Centar koji se bavi poticajima u smokvarstvu, no priznaju kako je njihov utjecaj premalen.


Izvori

Jutarnji list

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Čestitamo vam Međunarodni dan mrkve!
Skoro da smo zaboravili na kraljicu mrkvicu, najvažniji sastojak svakog poštenog čušpajza.
Foto: Depositphotos/nblxer