Titula šampiona obitelji Žužić: Najbolji hrvatski pršut je krčki

Krčki pršut obitelji Žužić ovogodišnji je šampion Dana hrvatskog pršuta koji je proteklog vikenda održan u Splitu.

Svečanoj manifestaciji uz župana splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, potpredsjednika HGK Dragana Kovačevića i Darka Markotića, čelnog čovjeka Klastera hrvatskog pršuta, nazočila je i ministrica poljoprivrede Marije Vučković u pratnji ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravka Baraća.

Tom prigodom ministrica je svečano uručila priznanje Vjekoslavu Žužiću za izuzetan rad u razvijanju ove hrvatske gastronomske delicije s naglaskom kako i ovaj sajam i brojni izlagači potvrđuju našu domovinu kao gastronomsku destinaciju. Također je istaknula kako će resorno ministrarstvo nastaviti ulagati u politiku jačanja prepoznatljivih autohtonih proizvoda istaknuvši kako Hrvatska na razini EU ima registriranih tridesetak poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao zaštičenih oznaka izvornosti.

Moglo se čuti i kako je kroz program ruralnog razvoja samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji ugovoreno nešto malo manje od osamsto milijuna kuna od čega je isplaćeno 583 milijuna kuna.

Inače, Krčki je najbolji s tim da je ovo druga šampionska titula na Danima hrvatskog pršuta za obitelj Žužić. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Buršić, a treće dalmatinskom pršutu Smjeli. Na ocjenjivanje je pristiglo 14 zaštićenih pršuta iz Istre, s Krka, Drniša i Dalmacije te tri iz Crne Gore. 

Krupna sol i suha biokovska drva

Drugog dana na splitskim Prokurativima održan je izložbeno-prodajni dio koji je okupio tek nekolicinu proizvođača suhomesnatih proizvoda iz Srednje Dalmacije.

Iz poznate pršutane Voštane u Split je došla Franka Delonga, inače osvajači srebrne medelje prvog dana sajma u Hotelu Park na Bačvicama.

"Naša firma je utemeljena 1997. godine nakon čega je u poslovnoj zoni Čaporice otvoren novi pogon dok se u Voštanima na negdje tisuću metara nadomorske visine pršuti sole, suše i zriju otprilike godinu dana bez korištenja ikakvih aditiva, tek obična morska sol", otkrila nam je dodajući da su izložili rezani dalmatinski pršut, pršut s kosti i cijeli te dalmatinsku pancetu i buđolu.

"Splićani vole degustirati, a nešto se i prodaje. U svakom slučaju dva zanimljiva dana tijekom kojih smo mogli uživati u reprezentativnim delicija našega dalmatinskog kamenjara", kazala nam je Franka Delonga.

Na svoje su došli i Barići, obiteljska firma iz Slivna koja posluje već trideset godina tijekom kojih proizvode dalmatinski pršut i pancetu na tradicionalan način. To tradicionalno, jednako kao sa pršutom iz Voštana, znači upotreba krupne soli i suhih biokovskih drva što, bez lažne skromnosti dodaju Barići, njihov pršut svrstava uz bok onih najboljih. Tome u prilog idu dugogodišnja zlatna priznanja za kvalitetu na Danima hrvatskog pršuta. 

"Certificirani smo proizvođači. Ujedno smo i članovi udruge Dalmatinski pršut i klastera dalmatinskog pršuta i naša je proizvodnja sljediva i popraćena sa svim fazama od friškog buta do krajnje izrezanog proizvoda spremnog za konzumaciju", naglašavaju. 

Ako imate dobar pršut, neizostavan je i dobar komad sira

Gdje je pršut, tu je i sir. Tako tvrdi Iva Špar predstavnica Dalmatinskih sireva – hrvatska proizvodnja. Splićanima su ponudili Lečevačke sireve, mladi i tvrdi - sir na buže i Roko ovčji. Međutim, jagma oko štanda uglavnom je za Lečevačke.

"Traže se pikantniji. Ako imate dobar pršut, neizostavan je i dobar komad sira", naglasila je navodeći da je ovo u svakom slučaju jedna lijepa manifestacija koju svakako treba nastaviti.

Iako u subotu i nije bilo značajnije prodaje, Splićani i njihovi gosti rado su obilazili štandove. Više se degustiralo, ali nije falilo ni prodaje. Prihvatljive cijene i vrsna kvaliteta brzo se prepoznaju, pa samim tim se duboko potezalo u džepove kako bi se za nedjeljnim ručkom na stolu našao i ovaj autohtoni dalmatinski komadić suhog mesa.

"Za dobar pršut uvijek se nađe koja kuna. Je skupo, ali ipak…, treba probat. Zaboravili smo na naša seoska domaćinstva i vrijeme kolinja kada je gotovo svaka kuća, mislimo pri tom na one iza brda u Zagori, za zimu klala prajce. Danas nažalost malo tko, sve se pogospodilo i onda tako što treba i platit. Nismo protiv toga. 'ko radi neka i zaradi, a mi penzioneri možemo samo vonjat, a neko će i kupit", dodaje skupina vremešnih građana obilazeći štandove i lagano komentirajući čiji je bolji.

Epilog je to priče s Dana hrvatskog pršuta. Puno se pričalo, komentiralo, grintalo i degustiralo, a opet svi su otišli zadovoljni.

Slijedi rast cijena pršuta 

Napomenuti treba i da je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, najavio da snažan skok cijena pršuta očekuje kroz narednu godinu rastom cijene svinjskog mesa.

"Nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini slijedi još izazovnije razdoblje za nas proizvođače. S jedne strane očekuje nas neizvjesna turistička sezona, a s druge rast cijena – kako sirovina tako i energenata, repromaterijala i rada. U konačnici to je već utjecalo na rast cijena gotovog proizvoda. No, to je tek početak", naveo je.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se trenutno proizvodi oko pola milijuna pršuta, dok ih se pojede oko milijun. Drugim riječima, proizvedemo ih koliko ih i uvezemo.