U digitalnom smo dobu, no poljoprivredi slijedi povratak korijenima?

Petu poljoprivrednu konferenciju na kojoj su četrdesetak poljoprivrednih proizvođača, ali i predstavnici savjetodavnih i znanstvenih institucija te lokalnih akcijskih grupa, imali prigodu čuti zanimljiva predavanja vezana uz održivost, kvalitetu hrane, ali i proizvodnju u budućnosti, organizirala je u Čakovcu Javna ustanova za razvoj Međimurske županije - REDEA. Skup su nazvali - Povratak korijenima (u digitalnom dobu).

"Svakodnevno postajemo svjedoci brojnih vremenskih neprilika koje se nameću kao glavni izazovi za poljoprivredu u budućnosti. Uz sve veću konkurenciju na globalnom tržištu, na kojemu se trenutno traži prvoklasna roba po bagatelnim cijenama, proizvođači će trebati voditi pojačanu brigu i o očuvanju okoliša u kojem, svojom djelatnošću, utječu na eko sustav. Činjenica je da hrana "neispitanog“ porijekla nije samo prijetnja ljudskom zdravlju, već ona ostavlja brojne ekonomske i socijalne posljedice.

Kao odgovor, nameće se pitanje trebamo li se vratiti tradicionalnim načinima proizvodnje kako bi osigurali i sačuvali prirodne resurse za buduće naraštaje ili pak trebamo naći rješenje u objedinjavanju najboljih praksi iz različitih proizvodnih smjerova. Stoga na ovogodišnjoj konferenciji  našim proizvođačima i potrošačima želimo približiti poljoprivredu koja nas očekuje u budućim vremenima te osvijestiti važnost očuvanja poljoprivrednih resursa u Međimurju i Hrvatskoj", istaknula je ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović.

Veliki izazov za poljoprivredne proizvođače

O važnosti primjene novih tehnoloških postignuća u poljoprivrednoj proizvodnji na konferenciji je govorio i Matija Posavec, župan Međimurske županije.

"Poljoprivrednici moraju ići ukorak sa svim tehnologijama koje današnji svijet nosi kako bi opstali i bili konkurentni. Međimurje ima velik potencijal za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane čemu svjedoče brojni poljoprivredni proizvođači koji rade odličan posao. Imamo nagrađena vina, med, kozje mlijeko i brojne proizvode koji osvajaju nagrade u zemlji i inozemstvu. Ekološka proizvodnja definitivno je budućnost naše poljoprivrede", istaknuo je župan te dodao kako ta županija, zajedno s REDEA-om, kao potpornom institucijom, proizvođačima pomaže u kontinuiranom jačanju konkurentnosti, upravo kroz ekološki prihvatljivu proizvodnju.

Na konferenciji je posebno naglašena sigurnost potrošača, važnost slijednosti i kvalitete hrane te spajanja tradicionalnih načina uzgoja s modernim principima.

Tako je dr.sc. Siniša Jelovčan tijekom stručnog predavanja o poljoprivrednoj proizvodnji danas i u budućnosti, istaknuo kako će se poljoprivredni proizvođači jedino znanjem moći prilagoditi promjenama i izazovima koje donosi poljoprivreda budućnosti, u kojoj će proizvođači morati koristiti "pametnu“ poljoprivrednu mehanizaciju, primjerice, dronove i GPS, kako bi se njihovim korištenjem, između ostalog, značajno smanjilo i korištenje pesticida.

Precizna poljoprivreda je neminovnost

Važna tema 5. poljoprivredne konferencije bila je vezana uz standardizaciju poljoprivredne proizvodnje, o kojoj je govorio mr.sc. Slaven Aljinović. On je tom prigodom istaknuo kako se upravo standardizacijom poljoprivredne proizvodnje postiže vrhunska kvaliteta proizvoda, uz manje gubitaka u proizvodnji.

Na konferenciji su dipl.ing.agr. Nikola Blažon i mag.ing.agr. Ivan Blažon održali predavanja o važnosti udruživanja proizvođača i digitalizaciji, pri čemu su istaknuli kako je "precizna poljoprivreda“ budućnost ove proizvodnje. Ova dvojica stručnjaka predstavila su i neka od tehnoloških rješenja, kao što su BLOCKCHAIN i REMDry, kojima će se omogućiti potpuna kontrola sljedivosti poljoprivrednog proizvoda od potrošača do krajnjeg kupca.

Na panelu - Sigurnost hrane, na kojem su sudjelovali Marko Tarandek, voditelj odjela nadzora tvrtke Austria Bio-Garantie, Marko Šarčević, proizvođač i distributer poljoprivrednih proizvoda i Andrija Lesar, upravitelj službe za sustav kvalitete u Bioinstitutu, zaključeno je kako je sustav kontrole hrane u Hrvatskoj dobro postavljen te da je hrana koju jedemo - sigurna.

Na drugoj panel raspravi Nenad Kosi, koji se bavi konvencionalnom proizvodnjom, Dejan Hunjadi, koji se posvetio biodinamičkoj proizvodnji te profesor Ivica Kisić, koji se poljoprivredom bavi u urbanoj sredini, raspravljali su o različitim načinima uzgoja te važnosti isticanja podrijetla proizvoda.

Na konferenciji je zaključeno kako lokalno proizvedena hrana mora biti primarni cilj proizvođača, ali i primarni izbor potrošača. Time se potiče domaća proizvodnja, a ujedno direktno utječe i na sigurnost hrane koju jedemo.