Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam
  • 14.04.2010.

Uspješno završen Mediteranski sajam

Slavonci izabrali plodove mora, Dalmatinci kulenovu seku

  • 1.602
  • 79
  • 0

Počeli su sa samo 50 izlagača, da bi sedam godina kasnije svoje proizvode ponudilo i predstavilo čak 306 izlagača koje je u tri dana obišlo i vidjelo gotovo 35.000 ljudi. Riječ je o Mediteranskom sajmu zdrave prehrane i ljekovitog bilja, inicijatora i voditelja Vedrana Kraljevića, održanog u hotelu »Valamar Lacroma Resort« na Babinu kuku od 9. do 11. travnja.

Organizirala ga je tvrtka Dubrovnik Sun d.o.o. u suorganizaciji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Dubrovnik, Gradom Dubrovnikom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika te udrugama »Dubrovnik - zdravi grad« i »Zdravi život Rijeka« i Humanitarnom i mirotvornom organizacijom »Deša« iz Dubrovnika.

Danas najveća priredba te vrste u Hrvatskoj, koja je svake godine bilježila rast od 50 posto po broju izlagača i posjetitelja, među ostalim je, kako su rekli organizatori i predstavnici resornih ministarstva, barem kad je o sudjelovanju i zanimanju riječ, posve sigurno demantirala krizu i recesiju. Priredba je ostvarila i konačni cilj, a to je spoj zelene i plave Hrvatske, kopna i mora te participaciju turističko-ugostiteljskog sektora od kojeg ovisi i krajnja potrošnja ponuđenog i kušanog na Mediteranskom sajmu, koji je u svom posljednjem izdanju uz hranu i ljekovito bilje predstavio i odjeću, izdavačku djelatnost i ekovozila.

»Ugodno sam iznenađen. Ovo je bila najbolja godina do sada!«, kratko je komentirao trodnevni rezultat idejni začetnik sajma Vedran Kraljević. Da je zanimanje zaista veliko, pokazalo se i na primjeru prostora hotela »Lacroma« koji je, i nakon što je obnovljen, ostao pretijesan za sve koji su željeli ta tri dana provesti u Dubrovniku i pokazati svoje proizvode i brojna umijeća. Stoga je predsjednik Uprave te grupacije Niko Koncul organizatoru najavio za dogodine i mogućnost održavanja manifestacije ispred hotela, u šatoru! Domaći je puk, a da se i ne govori o stranim gostima koji su se tijekom uskrsnih školskih praznika našli na dubrovačkom području, izuzetno bio zadovoljan još jednom posebnošću toga sajma, a ta je što je izložena ponuda bila, kako je rekao Kraljević, »99 posto originalno hrvatska«.

A tradicija, autohtonost i ekološka proizvodnja, te općenito kvaliteta prezentacije(a), zadivili su i same predstavnike triju ministarstava - turizma, mora, prometa i infrastrukture te poljoprivrede.

Posebno Ministarstva mora, potvrdio je Kraljević, iz kojeg je stigla i prezentacija »Hrvatski otočni proizvod«, rezultat čega je i inicijativa povezivanja na kopnu i na moru kroz predstavljanje otočnoga proizvoda i ruralnoga turizma.

A turizam svakako ima što za uključiti kad je o toj vrsti proizvodnje riječ. Od hrane preko odjeće do smještaja. Da bi pak obrtnici i mali poduzetnici mogli to što imaju proširiti, organizirane su im i radionice o mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije. I ove je godine oduševilo »Izvorno hrvatsko« što je predstavila već tradicionalno Hrvatska gospodarska komora. Kako su jela spremali stari Dubrovčani, a što je i opet dio buduće turističke ponude Grada i njegovih jelovnika, pokazao je kulinarski kanconijer Veljko Barbijeri spremivši dio menija iz doba pjesnika Ivana Gundulića, nakon što je lani, podsjetimo, oduševio gastronomskom ponudom iz vremena velikoga komediografa Marina Držića.

Jela iz cijele Hrvatske i ovaj su put bila ponuđena na Mediteranskom stolu, a drugu godinu uzastopce posjetitelji su imali prigodu i slušati priču o postanku sira trapista iz banjalučkoga samostan Marijina zvijezda zbog kojeg je u Dubrovnik stigao pater Tomislav Topić. Mediteranski sajam je međutim i jedinstvena prilika, kako nam je u trenutku zadovoljstva nakon tri dana u »Lacromi« priznao jedan izlagač iz ravne Slavonije, da se vidi inače rijetko viđen prizor - Slavonce kako uživaju u plodovima mora a kolege im s mora u slanini, čvarcima i najdražoj im kulenovoj seki.

Autor: Katarina Bulić


Tagovi

Sajam Ekološki proizvodi Autohtoni proizvodi Radionica EU fondovi