Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pustare - zaboravljena baština
  • 15.04.2017. 07:00

Atrakcija je u tome što nemamo atrakciju

Pustare označavaju prostrano zemljište namijenjeno stočarstvu, prije svega uzgoju konja. Danas su napuštene i zapuštene.

  • 2.553
  • 178
  • 0

U srijedu je na Građevinskom fakultetu u Osijeku održan Design thinking panel pod nazivom Pustare na kojemu su sudjelovali gosti panelisti.

Događaj je u organizaciji Hrvatskog društva kulturnog turizma i Udruge Ekotour, a partner lokacije je Građevinski fakultet u Osijeku. U sklopu događaja je održano tri panela: "Kako danas žive prostori industrijskih objekata", "Kultura i kreativne industrije - oživljeni objekti" i "Turizam - promocija i prodaja".

Urbani prostor u ruralnoj Baranji?

Cilj panela je redefinirati značenje i namjenu gospodarskih objekata - pustara - na području Baranje te demonstrirati primjere dobre prakse, a cilj radionice dizajnirati ideje na koji način spasiti baranjske pustare od propadanja i kako im namijeniti novu funkciju.

Je li moguće pronaći rješenje kako očuvati industrijsku baštinu i objekte prenamijeniti u moderan i urban prostor u ruralnoj Baranji, pogodnim za kreativan rad nezavisnih profesionalca, poduzetnika i digitalnih nomada koji su u potrazi za zelenim i prirodnim utočištem. Ovaj događaj je bio namijenjen svim kulturnjacima i kreativcima, arhitektima i dizajnerima, poduzetnicima i turističkim djelatnicima da nam se pridruže u raspravi i u umrežavanju svih sudionika kreativnog načina razmišljanja.

Prije je bilo mnogo pustara, a danas ih je svega desetak

Pustare označavaju prostrano zemljište namijenjeno stočarstvu, prije svega uzgoju konja. U 19. stoljeću gospodarske aktivnosti na baranjskim pustarama su bile poticaj za brži gospodarski i društveni razvoj toga kraja. Okruživale su ih beskrajne slavonske ravnice u vlasništvu vlastelinskih obitelji, a nastanjivali su ih bezemljaši vični raznim zanatima vezanim uz konje i stočarstvo te obradu zemlje.

Pustare su predivna mjesta

Centar upravljačkog tijela Belja bio je u Kneževu iz kojega se upravljalo sa ukupno 15 pustara. Na pustarama su najprije građeni gospodarski objekti, a zatim stanovi za radnike. Prije ih je bilo mnogo više oko stotinjak pustara, a danas ih je očuvano svega desetak.

Kako danas žive prostori industrijskih objekata?

Na prvom panelu je moderator građanske inicijative "Ne rušite više staru Baranju" bio Mislav Matišić gdje se progovaralo o tome "Kako danas žive prostori industrijskih objekata". Mislav navodi:

"Okupili smo se ovdje iz tri razloga: da senzibiliziramo javnost odnosno lokalne zajednice i institucije kroz događaj kao što je ovaj, drugi razlog je da osmislimo modele onoga što je realno izvedivo da bi se moglo aplicirati na natječaj, a treći razlog je da i sami pomognemo sa nekim svojim iskustvom koje radimo kako bi to napravili. Nećemo dozvoliti da se uništi naša baština i zato smo došli na panel da zajedno nešto smislimo". Razgovaralo se na prvom panelu sa panelistima: Ksenijom Plantak koja ja vlasnica Pustare Višnjica i Dinkom Pešićem koji je glasnogovornik centra Zlatna greda.

Još uvijek imamo pustare

Pustare Zlatna greda i Višnjica su primjeri dobre prakse

Danas su primjeri dobre prakse pustara Zlatna greda u Osječko-baranjskoj županiji i pustara Višnjica u Virovitičko-podravskoj županiji koji dokazuju koliko je bitna vizija upravljanja prostora, ali i prenamjena u prostor novih gospodarskih djelatnosti. To su prostori pomno osmišljenog koncepta koji pruža praktična iskustva suživota čovjeka i prirode, mjesto učenja, ali i zabave. Objekti u prirodi funkcioniraju kroz praktične primjere održivog razvoja, poput obnovljivih izvora energije, odvajanja otpada, socijalnog poduzetništva i odgovornog poslovanja, linije novih turističkih proizvoda i outdoor aktivnosti.

Na drugom panelu se govorilo o kulturi i kreativnoj industriji

Na drugom panelu koji je vodila Edita Kalajdžić se razgovaralo o Kulturi i kreativnoj industriji - oživljenih objektata. Prisustvovala su i mađarski izlagači Marton Szuhay i Szaba Mata iz Labor Pecs - tim ljudi iz Mađarske oformljen prije 10 godina s ciljem da obnavljaju devastirane prostore u mjesta kulturnih događanja te su govorili s o tome kako zajednica može utjecati na prostor u kojem živi. Osnovali su umjetničku zadrugu. Jedna od njihovih djelatnosti je i izrada drvenih konstrukcija sa lakim drvetom za festivale.

Norbert M. Bugarski je spasio nestanak povijesti mlinova

Norbert M. Bugarski iz Mohača koji je govorio o Mlinu Sv. Nikole u Mohaču čiji je vlasnik postao prije 10 godina, kaže da mu glavni cilj nije bio da obitelji dostupi vodeni mlin. Dobio je informaciju da će posljednji ostaci mlina iz Mohača biti srušeni. Mlin se inače nalazi na području jednog potoka. U samom Mohaču u prošlosti je bilo oko pedesetak mlinova i bilo je nekoliko mlinova na potoku, a kada je shvatio da će to srušiti i da će cijela povijest mlinova nestati smatrao je da se to podhitno mora spasiti. Norbert je uništeni objekt prenamijenio u mlin koji je postao muzej u turističke svrhe.

Bicikademija je jedinstveni pristup području kao poželjna cikloturistička destinacija

Moderator trećeg panela je bila Jesenka Ricl iz Crocultour na kojem se govorilo o temi Turizma u svrhu promocije i prodaje. Krešimir Herceg je predstavio projekt Bicikademije koja je nastala 2014. godine i koji predstavlja jedinstveni pristup promocije određenog područja kao poželjna cikloturistička destinacija. Udruga se od 2010. godine se bavi projektima u kulturi i turizmu i organiziraju svake godine tradicionalne biciklijade poput Mali Pariz - Klakar koja je zamišljena kao vožnja biciklista amatera i cikloturista dijelom Brodsko-posavske županije. Naziv je smišljen kao šaljiva asocijacija na auto moto trku Pariz - Dakar kako bi bila lakše pamtljiva. Njome privlače inozemne ciklo turiste i od tuda se rodila ideja i za akademiju.

Konji na pustari

Trebamo biti ono što jesmo i vjerovati u ovaj naš kraj

Jasmina Krkić Poznić je govorila kroz svoja iskustva u putovanjima kako pristupiti putniku kada dođe na destinaciju. "Mislim da je atrakcija upravo u tome što nemamo atrakciju i želim da ljudi vjeruju da zaista žive u dobroj i lijepoj destinaciji jer nemamo pojma koliko nam je lijepo dok ne odemo van. Turisti su educirani i visoko su obrazovani te znaju što hoće i žele kontakt s lokalnim ljudima ne trebamo im ništa uljepšavati samo im trebamo pokazati što jesmo i da vjerujemo u ovaj naš kraj oni će biti više nego zadovoljni. Pokušamo li nešto podvaliti turistima neće za nas biti dobro."


Fotoprilog


Tagovi

Panel Pustare Moderator Biciakademija Mlin Zlatna greda Višnjica Baranja Turizam


Autorica

Helena Mašaberg

Više [+]

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P