Baranjski turistički biser magnet za turiste

Baranjski turistički biser, Park prirode Kopački rit, i ove je godine bio snažan magnet za brojne turiste koji su došli uživati u njegovim ljepotama, čak i iz najudaljenijih krajeva svijeta.
Do sada je ove godine kroz njega prošlo 35.000 posjetitelja, a uz domaće, koji dolaze iz cijele Hrvatske, Kopački rit obišli su turisti iz Mađarske, BiH, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Francuske, Rusije, pa čak i iz SAD-a, Japana, Novog Zelanda i Australije.

To je u odnosu na prethodnu, rekordnu godinu, 2000 turista manje. No kada se u obzir uzme činjenica da su svjetska kriza i recesija u turizmu imale »svoje prste« te da je broj posjetitelja ipak povećan kada se gledaju rezultati iz prethodnih godina, tada tim iz Javne ustanove Parka prirode Kopački rit i te kako ima razloga za zadovoljstvo. Posebice jer su s brojem posjetitelja gotovo stali uz bok rekordnoj prošloj godini.

Osim na privlačenju turista, djelatnici Javne ustanove tijekom cijele godine rade na brojnim projektima zaštite prirode, surađuju s domaćim i stranim parkovima prirode te raznim akcijama pokušavaju utjecati na javnost o potrebi zaštite prirode.
»Učinili smo stvarno jako puno, jer naš su prioritet aktivnosti čiji je cilj zaštita prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Parka prirode Kopački rit, ali i zaštita kulturnih i etnoloških vrijednosti ovoga područja«, kazala je Biserka Vištica, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Kopački rit.
Uz redovan monitoring divljači i ptica, radi se i na projektima revitalizacije njihovih staništa, organizirani su brojni programi za edukaciju mladih, uređena je i treća poučna staza »Stari Brijest«, a pušten je u rad i integralni protupožarni i sigurnosni videonadzor cijeloga parka prirode.
»Radimo i na obnovi kulturne baštine. U tijeku je obnova dvorca Tikveš, što se financira sredstvima Ministarstva kulture«, ističe B. Vištica te napominje kako su nedavno realizirali i jedan vrlo zanimljiv i atraktivan projekt.
Naime, u okviru projekta »Restauracija staništa i razvoj turizma u Kopačkom ritu«, koji se provodi zajedno s nizozemskom organizacijom ARK Nature, a financiran je od strane europskih fondova, na područje Kopačkog rita je reintroducirana vrsta slavonsko-srijemsko podolsko govedo. Riječ je o hrvatskoj autohtonoj pasmini koja je početkom 20. stoljeća na području Slavonije, Baranje i Srijema bila najzastupljenije govedo, prije svega kao radno govedo, a posljednjih godina prijetilo joj je izumiranje. Kroz taj svoj projekt i Park prirode Kopački rit daje svoj doprinos u očuvanju hrvatske autohtone pasmine.

Kako su ove godine hidrometeorološki uvjeti bili izuzetno pogodni za mrijest ribe, posebno štuke, taj park prirode, odnosno njegova jezera i kanali, bili su prava meta za ribokradice.
»Pritisak ribokradica bio je izuzetno velik. Cjelokupna nadzorna služba Javne ustanove Parka prirode Kopački rit bila je angažirana na sprječavanju krivolova, a veliku pomoć pružili su nam i djelatnici policije koji su na više punktova tijekom dana i noći provodili ophodnje. Tako da smo uspjeli spriječiti taj 'stampedo' na naša jezera i kanale«, kazao nam je Damir Opačić, glavni nadzornik u Kopačkom ritu dodavši kako su podnijeli velik broj prekršajnih i kaznenih prijava protiv ribokradica uhvaćenih na djelu.

Iako je zima i vrijeme kada eko-brodice, zbog leda na površini jezera, ne mogu prevoziti turiste ritskim jezerima, Kopački rit zimi svakako treba doći pogledati. To je vrijeme kada vegetacija nije bujna, pa je lakše uočiti brojne životinjske stanovnike kao što su jeleni, srne, košute, divlje svinje, dabrovi, vidre, ali i brojne ptice močvarice kojima je upravo taj park prirode najdraže zimovalište.
Posjetiteljima se zato nudi i kopneni obilazak šetnjom po nekoliko kilometara dugim poučnim stazama duž kojih su postavljeni info-pultovi s fotografijama i osnovnim podacima o biljnim i životinjskim stanovnicima tog parka prirode.

Primjer evolucije močvarnih ekosustava

Kopački rit nalazi se na području od 177 četvornih kilometara od čega je 7100 hektara Posebni zoološki rezervat i izuzetno je vrijedno prirodno močvarno područje, jedno od rijetkih u Europi, koje predstavlja izuzetan primjer nastanka i evolucije močvarnih ekosustava i poplavnih područja. U njemu obitavaju 293 vrste ptica, 44 vrste riba te više od 2000 različitih bioloških vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene vrste na svjetskoj razini.

Autor: Maja Sajler Garmaz