Broćanska žila(vka) kucavica - za smijeh i grijeh

Služba kaže da skoro svaka porodica u gradiću smještenom u jugozapadnoj Hercegovini ima vlastiti vinograd i vino, te je jako izražena tradicionalna veza između čovjeka i vinove loze. Ona se ovdje obrađuje stoljećima i kažu da se piju najbolja autohtona vina, koja su broćanskim vinogradarima i vinarima nagrada za mukotrpan rad.

Prostorno je među najmanjim, a privredno među najrazvijenijim općinama u Federaciji BiH. Riječ je o općini Čitluk, koja nosi još jedan superlativ, ovo je, naime, najposjećenije hodočasničko i turističko mjesto u državi.

Od 'tokmak divizije' do jedinstvenosti

Istoimenog je naziva i najveća vinarija u Bosni i Hercegovini, čija povijest seže u daleku 1946. godinu. Najprije se zvala Poljoproizvod, potom Hercegovina, Hepok, i u konačnici Čitluk. Danas je to savremena vinarija i nezaobilazna su stanica za turiste. 

"Naravno, najveća smo vinarija smještajnog i prerađivačkog kapaciteta 115 tisuća hektolitara. To bi se onako bukvalno prevelo 115 vagona možemo primiti, uskladištiti grožđa, vina...", pojašnjava poznati enolog ove vinarije, Tihomir Prusina. 

Osim vlastitog uzgoja sa 250 hektara nasada, otkupljuju i tržišne viškove grožđa sa područja Brotnja i šire. U njihovom su vlasništvu i jedinstveni kameni vinogradi ručno posađeni na 100 ha, početkom '80-tih godina prošlog vijeka, gdje sunce nemilosrdno prži šest mjeseci u godini. Velika se "galama" digla još kad su sađeni. 

"Rekli su da je to nestvarno, da to ne može biti, čak se partija tadašnja spremala za te entuzijaste naše, spremala zatvore, propast će sve, i nekad su to zvali tokmak divizija, tamo ljude koji su radili u tom kamenu, u tom kršu, onda su rekli goli otok", priča Prusina i dodaje da se pokazalo da nisu bili upravu jer je prijem loze bio iznad 95 posto.

I danas, nakon 41 godinu, ovaj vinograd postoji, a poznati enolog tvrdi da niti jedna žilavka u Hercegovini i šire, ne može dati tako izdašne rezultate. Opisuje kako se u žilavci iz kamenih vinograda osjeća mineralnost, a na istom mjestu su na pet hektara posadili plavac mali koji se također odlično pokazao. 

Najbolji je domaći pazar

Da je žilavka francuska sorta o njoj bi pričao cijeli svijet, smatra Grgo Vasilj, vlasnik Carskih vina. Njihovi nasadi loze prostiru se na 21 hektar, gdje je zasađeno oko 90 hiljada sadnica čokota, a zastupljene su prije svega žilavka i blatina, gdje blagu prednost ipak daju bijeloj lozi. 

"Proizvedemo oko 80.000 litara. Po broju čokota i zasada mogli bi puno više, ali vodimo računa da bude urod manji, ne može se što kaže i pare i jare", navodi Vasilj, pojasnivši da je kavlitet prioritet. 

On je jedan od začetnika Vinske ceste Hercegovine. Dok je predsjedavao Udrugom vinara Hercegovine, obišli su vinograde diljem Evrope, te je otud nastala ideja u saradnji s Turističkom zajednicom. Bilo je to prije 15-tak godina kada je ona proglašena i najboljim projektom u BiH.  

"Izbilja je tako. E, sad druga je stvar koliko su vinari uspjeli napraviti kušaonice, to je trebalo pratiti jedno drugo, međutim, nismo svi to na vrijeme napravili, a šteta je, jer najbolji je domaći pazar. I ono tako je, dođe ovdje ljudi, vide čime se baviš i odmah ne trebaš puno pričati, on sve vidi i kuša i hoće domaće", dodaje ovaj vinar. 

Šljiva je othranila generacije u gradu Zmaja od Bosne

Hercegovačka vinska cesta nastavlja se razvijati. Nedavo je postala i dio kulturne rute Vijeća Evrope "Iter Vitis", a očekuje se da će to doprinijeti da BiH bude jedna od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija. U najvećoj bh. vinariji, posjetilaca ne manjka, a svojim razvojem mogu biti primjer drugima.

U svojoj kušaoni, gdje primaju goste koji žele degustirat vino, mogu primiti grupu od 60 ljudi. "Mi ovdje organiziramo degustaciju uz malo kruha, sira, ako hoće pršuta, a može biti tri, pet, sedam vina, zavisi šta žele ti ljudi, a ukoliko žele ručak ili večeru topli, onda idu u Hercegovina vino gdje postoji restoran Romanca koji može primiti 200 - 300 ljudi", navodi Prusina.

Godišnje stiže više od milion ljudi

A, u ovu malu općinu u jugozapadnoj Hercegovini ljudi stižu iz cijelog svijeta, tačnije u Međugorje, jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Iako nema službenih podataka o broju posjetilaca, turistički radnici navode kako su godišnje, prije pandemije Covid-19, bilježili između 1,5 i dva miliona noćenja.

"Recimo da je realnost neka brojka od 400 do 500 tisuća ljudi koji posjete Međugorje, koji ostaju na noćenju. Znači prosječan broj noćenja se kreće između dva i tri i tako da se dođe do te neke brojke od pola miliona hodočasnika godišnje, plus oni koji dolaze na tzv. dnevnoj migraciji", navodi Davor Ljubić, predsjednik Udruženja turizma i hotelijera Međugorje. 

Kad se govori o hodočašćima, posjete se obično vežu za vjerske datume. Početkom korizme kreću i veći  dolasci, a za Uskrs je špica sezone i ona traje do Svih svetih. Trenutno je ovdje manje posjetilaca, ali se domaćini uveliko spremaju za, kako kažu, normalnu sezonu.

"Mislim da imamo šta pokazati ljudima, uz tu gastronomsku i vinsku ponudu, mislim da mi ovdje u Hercegovini, uz klasičnu gostoljubivost koja je već tradicionalno poznata možemo dati puno toga cijeloj BiH, ne samo svijetu", dodaje Ljubić.

Više popijemo nego što proizvedemo

Za novu sezonu spremaju se i vinari. Gosti obično traže nešto domaće, pa Hercegovci tako preferiraju autohtone, izvorne, domaće sorte koje su tu iznikle, srasle sa ambijentom krša - žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac, a osim njih podignuti su i nasadi priznatih svjetskih kultivara - da se nađe. 

"BiH je jedna od rijetkih država koja više popije nego što proizvede, a ko bi to rekao, a to je istina jer mi ne proizvedemo baš puno. Međutim, na ovo jadno malo tržište se navali, svi vide neku šansu, a nemamo baš mehanizme da bi se red napravio. Očito moramo sačekati, kao što je žilavka žilava tako smo i mi vinari, možda smo malo puknuti pa ne damo se zbuniti", poručuje  proizvođač Carskih vina. 

Odustajanja nema, a da su proizvodi vrhunski, svjedoče i brojne nagrade i priznanja. Toliko su ustaljene, da se njima više i ne hvale. No, neke su ipak za pamćenje, poput šampionske iz Splita koju je pobrala Vinarija Čitluk za Teutu blatinu kao najbolje ocijenjeno crveno vino.

"Ja sam rekao, onako u afektu, kad nisam znao da smo uopće šampioni, pitaju me novinari 'kako se osjećate', fino, pomeli smo sve dingaće i postupe, ono čime se diči Dalmacija, al' eto naša blatina je te godine berba 2016., 2021. bila šampion", prisjeća se enolog čitlučke vinarije.

Veliki povratak hercegovačke autohtone sorte Trnjak koja daje šampionska vina

A, konkurencija je dobra, sve dok je zdrava. Ovdje ipak više rade na vlastitom razvoju kako bi ostali dobri domaćini svima koji ih odluče posjetiti, jer..."u vinu je istina, upravo to je tako, još kad se malo više popije, jašta nego istina", završava rečenicu Prusina. Na pitanje koliko je tačna ona da je "bijelo vino za smijeh, a crno za grijeh", uz osmijeh odgovara "kako kome", no, tokom naše posjete kušao je upravo bijelo vino, pa vjerovat ćemo da istine ipak ima.

"Istina je da vino do određene mjere dokle čovjek vlada sa vinom da se stvori jedna fina atmosfera, neću reći ako nekad se popije, a nije, ovo su vina više za uživanje nego za neko pijančenje", zaključuje Vasilj. 

Dakle, ako vam je do uživanja - adresa je Čitluk. Onima koji pretjeraju s užitkom, na raspolaganju je veliki izbor hotela, motela, pansiona i apartmana. Gostoprimstvo sigurno neće izostati.

Kako je protekla posjeta Agrokluba Čitluku, pogledajte u videu: