Budućnost hrvatskog turizma je u Internet marketingu

Sve govori kako je ovogodišnja turistička sezona Hrvatske najbolja od dosadašnjih uključujući i rezultate predsezone. Mnogi tvrde kako je najuspješnija u dugotrajnoj povijesti hrvatskog turizma te ju ocjenjuju zlatnom. Mjerodavni ističu kako je naša zemlja šampion i mediteranskog turizma, no očekuje se kako će biti iznimno dobra i turistička posezona što također ohrabruje, najviše zaposlenike u turizmu srednje Dalmacije. Turistički djelatnici, dakako i gotovo svi zaposlenici u agro-turizmu u srednjoj Dalmaciji, već sada osmišljavaju nove sadržaje za iduću godinu kad gostima kane ponuditi i približiti bitno obogaćene i još nedirnute izvorne potencijale. Tvrde kako je dalmatinsko podneblje - okupano žarkim suncem, morem, blagom klimom, a obogaćeno tradicijom posebice glasovitom gastronomijom i sportsko-rekreacijskim sadržajima - u svakom pogledu priladno svim ljudima na kugli zemaljskoj - napose njezini krajobrazi poput šljunčanih plaža, na otocima i u priobalju, planina Biokova, Rilića, Kozjaka, Mosora, Kamešnice, gdje posjetitelj osjeti miris čiste prirode, ljekovitih trava, a gotovo na svakom koraku i ljubaznu riječ vodiča, pastira, ljudi toga podneblja.

Naime turističke zajednice, agencije i obiteljske ugostiteljske kuće najavljuju programe poput prilagodbe i izdašnijeg korištenja vodnih sportova na moru, jezerima i rijekama u Splitsko-dalmatinskoj županiji; biciklizam, pješačenje i planinarenje, lov i ribolov, konjički sport, kao i branje te prikupljanje plodova u prirodi - sve i u sklopu seoskog turizma i na obiteljskim imanjima. Riječ je o sadržajima kakve uistinu valja približiti gostima i iz skandinavskih zemalja koji su itekako zainteresirani za takve vidove rekreacije u prirodi. I kulturna središta srednjodalmatinskih gradova i općina razmišljaju kako bi u idućoj turističkoj sezoni svojim programima još više upotpunili turističku ponudu.

U naseljima na otocima, u priobalju i dalmatinskom zaobalju pokreću se i akcije na obnovi postojećeg vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, te popravak prometnica, uređenju fontana, vidikovaca, šetnica i različitih staza. Naglašavaju se i projekti izletničkog i seoskog turizma posebice kroz proizvodnju eko-hrane i uređenje etno-naselja. No seoski turizam se i tijekom ovogodišnje predsezone i sezone pokazao itekako korisnim, a slično će biti i u posezoni. To potvrđuje mr. Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, jedan od začetnika seoskog turizma najprije u poljičkome kraju, zatim u cijeloj srednjoj Dalmaciji.

Stella začetnik seoskog turizma u srednjoj Dalmaciji

«Dosadašnji rezultati ovogodišnjeg turizma potvrđuju kako će Splitsko-dalmatinska županija i dalje biti u samom vrhu kompletnog uspjeha te djelatnosti, kao što je to bila i lani. Naime u prvih 7 mjeseci ove godine imala je četiri posto turista i noćenja više nego 2011. u istom razdoblju. Zanimljivo je što smo prvi put u noćenjima pristigli Primorsko-goransku županiju u čemu se također vidi naš napredak. Splitsko-dalmatinska županija je tijekom ove godine, samo do 27. kolovoza, imala čak 20 posto više gostiju nego lani, a to se vidi i u svim njezinim turističkim destinacijama. Bit će iznimno dobra i ovogodišnja turistička posezona», procjenjuje mr. Joško Stella.

Od prvog čovjeka TZ zanimljivo je čuti i odgovor na upit kakvi će biti financijski učinci dosadašnje ovogodišnje sezone. No zaposlenici u turizmu i turističkim zajednicama ističu kako gostiju ima više nego ikad prije, no istodobno upozoravaju kako kvalitetniji ugostiteljski objekti nikad nisu bili toliko prazni kao ovogodišnje sezone. Stella to ne želi generalizirati tvrdeći kako je to individualno.

«Bio sam u svim turističkim destinacijama po cijeloj županiji - najčešće na Makarskoj rivijeri, u Splitu, Trogiru, Kaštelima, Omišu... te u zaobalju pa sam se na licu mjesta uvjerio u činjenično stanje. Nije uopće nije pitanje jesu li restorani puni ili prazni, nego kakva se jela i pića u njima nude gostima. Primjerice u ekskluzivnim restoranima na Hvaru uopće nema sličnih problema. Što se pak tiče talijanskih gostiju oni su već dvije-tri godine su u konstantnom opadanju uslijed ekonomske situacije u njihovoj zemlji. Inače, pad turista iz Italije u Dalmaciji i nije toliko drastičan kao primjerice u Istri», primjećuje mr. Joško Stella.

Potpora gostima u prijevozu na otoke

Stella je svojedobno najavljivao i akcije kako pomoći poduzetnicima na srednjodalmatinskim otocima da bi bili konkurentniji u ukupnoj turističkoj ponudi - u podsezoni, sezoni i posezoni, te kako gostima omogućiti redovit trajektni prijevoz po nižim cijenama i kako im olakšati popunjavanje smještajnih kapaciteta. To se pokazalo baš tijekom ovogodišnje turističke sezone kad je gost za isti novčani iznos novca u vrijednosti prijevozne karte mogao ljetovati čak nekoliko dana više primjerice na Makarskoj rivijeri, nego što bi platio samo trajektni prijevoz na neki otok u oba smjera.

«Naši će srednjodalmatinski otoci i dalje konstantno raditi na kvaliteti turističke ponude i to uopće nije upitno. Kako je želja svih nas da otoke učinimo dostupnijima, na kraju ovogodišnje turističke sezone ćemo se opet naći s predstavnicima turističkih zajednica na dogovoru. Cilj nam je vidjeti gdje imamo prostora i što sve možemo učiniti kroz postojeće modele poticaja - Ministarstvo turizma, Splitsko-dalmatinsku županiju i ine lokalne zajednice, dakako i mogućnosti koje nam pruža država, a tu su i zainteresirane destinacije, kako bismo nešto napravili na tom planu. Iduće turističke sezone bit će nam jedan od zadataka i na ispomoći bolje organiziranosti privatnog smještaja gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, tim više što je to ona s najviše postelja u obiteljskom smještaju», najavljuje Stella.

Primjećuje kako se taj smještaj najlošije puni te da ima najkraću turističku sezonu, ponegdje tek nekih 30-ak dana primjerice u pojedinim dijelovima otoka Šolte, Brača, Hvara... Unatoč tome Stella kaže kako Splitsko-dalmatinska županija ima privatni smještaj između četvrtine i petine ukupnog kapaciteta Hrvatske. Voli reći kako je i to posebnost te županije pa se u njoj i zato nastoji ojačati položaj privatnog smještaja, baš kao i u cijeloj Hrvatskoj. On kaže kako će biti svi zadovoljniji kad budu više čuli glas privatnog smještaja, posebno na otocima. U tom je smislu zanimljiv Stellov prijedlog o utemeljenju udruge na državnoj razini koja bi pomogla turističkim zajednicama u županijama. Ističe da je potrebno više obiteljskih hotela, restorana.

Napominje kako bi samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji trebalo izgraditi čak nekoliko stotina hotela, ali je ujedno dao do znanja kako se taj projekt ne može realizirati čak ni u idućih 50 godina zbog teške ekonomske krize. Drži kako bi se privatnom smještaju Splitsko-dalmatinske županije moglo više pomoći komplementarnim aktivnostima u turističkoj predsezoni i posezoni. Također mu je poznato kako je luksuzni privatni smještaj na srednjodalmatinskom području, koji uključuje visoku kvalitetu ponude poput obiteljskih bazena, popunjen od početka predsezone, kroz cijelu sezonu i do samog kraja posezone.

Veća potražnja u privatnom smještaju

«Imamo sve veću potražnju u privatnom smještaju u županiji i svi moramo više raditi na boljoj ponudi malih obiteljskih hotela - smještaju, prehrani, različitim kulturno-rekreacijskim sadržajima ... kakva bi se trebala prilagoditi gostima. Ima tu puno sadržaja poput ekologije, obiteljskih bazena, kvalitetnijih soba, pristupnih putova i šetnica, parkirališta, etno-predmeta, ulaganja u golf-terene... Ali i sami vlasnici obiteljskih hotela mogu značajno poboljšati turističku sezonu uz korištenje novih suvremenih medija poput Internet-marketinga kako bi se bolje čuo dobar glas o kvalitetnim smještajnim kapacitetima. U tom će pogledu biti zanimljiv i operativni plan marketing-turizma za iduću 2013. godinu koji je izrađen, donesen. Njime je obuhvaćeno niz novina u odnosu na dosadašnje marketinške aktivnosti, a naglašena je i edukacija turističkih djelatnika», poručuje direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije mr. Joško Stella.

Autor: Nedjeljko Musulin