Dugoročni dalmatinski projekti za naraštaje

«Najveći gospodarski potencijal dalmatinskog zaobalja leži u seoskom odnosno eko-etno turizmu kroz koji se na tržište plasiraju domaći proizvodi, dakako i kvalitetna hrana Zagore (meso, mlijeko, sir, povrće, voće, slatkovodna riba, prirodni plodovi poput žižule, šipka, trnina, maginja, oskoruša, šparoga, puževa, ljekovita bilja...), suveniri, predmeti kućne radinosti, a ni izbliza ih ne koristimo. Uistinu je riječ o izdašnim potencijalima Dalmatinske Zagore, kojih nismo ni svjesni», tvrdi mr. Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, osvrćući se i samokritički:

«Čini se kao da mnoge stvari još i ne vidimo sve dok ne dođu strani turisti u našu zemlju, i, dok se oni ne počnu zanimati za nešto što se nama čine posve obično čak i nebitno, manje vrijedno pitanje. Tu svu ljepotu i kulturnu baštinu dalmatinskog zaobalja na žalost još ne vidimo iako tu živimo svaki dan vjerojatno i zato što smo zaokupljeni dodatnim životnim, te inim nametnutim svakidašnjim problemima. Ali nećemo odstupiti od našeg dugoročnog projekta, kao udarnog razvojnog pravca, za sve domaće naraštaje ne samo u dalmatinskom zaobalju nego na cijelom području naše Županije.»

Kroz seoski turizam plasirati domaće proizvode

Stella je također potvrdio kako je realiziran i program obnove stoljetnih tvrđava na Cetini. Naime uspješno je završen i posao na obilježavanju svih utvrda uz tu rijeke i blizini od njezina ušća (105 kilometara) interpretativnim pločicama veličine 1,5 puta 1,2 centimetra. Naglasio je da se tijekom svake godine uspješno provode i projekti Dani otvorenih vrata Dalmatinske zagore i Etno-eko Hrvatske te da je u punoj funkciji i kulturno-povijesni vodič tog područja Lijepe naše. Direktor Tutističke zajednice mr. Stella ističe važnost projekta o daljnjem osmišljavanju eko-etno sela koji se isto tako uspješno počeo realizirati još potkraj 2004., ali kojega je godinu dana poslije utemeljila Skupština Splitsko-dalmatinske županije.

Zapravo, ta je Županija nešto prije odobrila prva sredstva iz proračuna za obnovu Velikog Godinja, eko-naselja na području Grada Vrgorca u Zabiokovlju, koje je u sastavu Parka prirode Biokovo. Dakako spominje i eko-etno naselja na području cijele srednje Dalmacije, zanimljiv i perspektivan projekt, u izravnoj vezi za seoski turizam, koji je najdalje otišao u razradi svojih programa vezanih za izradu autohtonih suvenira, uređenje i prilagodbe, poput Murvice i Dola na otoku Braču, Gornjeg Humca kod Jelse, Velikog i Malog Grablja na otoku Hvaru, Gornje Podstrane, Basta, Kokorića kod Vrgorca, Pode u Gornjem Prološcu .

«Najveći je problem u tome što se domaćinstva u Dalmatinskoj zagori nikad nisu bavila turizmom odnosno seoskim turizmom. Zato je jedna od naših prvih zadaća - edukacija ljudi koji se žele baviti tom iznimno značajnom djelatnošću za dalmatinsko selo. Dosad smo održali više animirajućih i stručnih seminara koje je prošlo više stotina polaznika. Ali ako tu akciju ne pojačamo, u roku od idućih pet godina bi se moglo dogoditi da nam stranci pokupuju nekretnine te da se bave svim i svačim, pa i turizmom, iskorištavajući naše svekolike resurse, zanemarujući pri tome i našu bogatu tradiciju koja se temelji na ukupnom kulturno-povijesnom miljeu. Doduše to je sve korektno, jer je naše tržište slobodno, no zašto istodobno ne omogućiti i domaćem, domicilnom stanovništvu da uživa blagodati svojih predaka», kaže Stella.

Permanentna edukacija djelatnika u seoskom turizmu

Navodi kako u Zabiokovlju - naročito u općinama Zagvozdu, Šestanovcu, Zadvarju, Prološcu i gradovima Vrlici, Sinju, Vrgorcu, Trilju... - ima više sela pogodnih za prenamjenu u eko-etno naselja koja bi se itekako mogla baviti i seoskim turizmom, a sve će dobiti na vrijednosti kad se sagradi tunel sv. Ilije kroz Biokovo. Svi očekuju kako će taj iznimno značajni prometni objekt biti gotov tijekom 2013. te da će se te godine za turističku sezonu i službeno pustiti u funkciju. Prvi čovjek turizma Splitsko-dalmatinske županije tvrdi kako se zainteresiranima nude informacije o mogućnostima novčanih potpora, ne samo županijske nego i one resornih ministarstava RH.

«Redovito objavljujemo i javne natječaje za kredite u vezi poticanja seoskog i kulturnog turizma, obnove starih kamenih kuća i okućnica, uređenje eko-etno-naselja i prilaznih putova, te bivših prometnica i kao kulturno-povijesnih spomenika. Naša Županija također daje i bespovratnu potporu, a veće šanse za novčanu pomoć imaju oni koji su već u programu eko-etno sela. Ipak je najveći problem u tome što vlasnici zemljišta i kuća nemaju riješene imovinsko-pravne odnose, pa im nekretnine nisu uknjižene. Zato naši ljudi, zasad, i ne mogu podizati kredite i razvijati seoski turizam», upozorava Stella.

Hvale vrijedni projekti Splitsko-dalmatinske županije

Podsjeća i na činjenicu kako je Splitsko-dalmatinska županija prije nekoliko godina pokrenula još jedan hvale vrijedan projekt. Riječ je o obnovi rimskih i Napoleonovih cesta u Zabiokovlju i Podbiokovlju, dakako i znatno šire, a sve radi učinkovitijeg povezivanja tih prostora, te animiranja i razvijanja avanturističkog turizma u Dalmatinskoj zagori, posebice na tamošnjim rijekama i planinama. Dodaje kako je Županija u svom glavnom razvojnom planu Zagoru izdvojila i naglasila kao zasebno turističko područje.

Novi direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije poručuje da je time zabilježeno novo razdoblje u razvitku dalmatinskog zaobalja, napominjući kako se plan i program seoskog turizma na tom prostoru sasvim dobro razvija već više godina, te da je završena i izrada strategije razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije. Naglašava kako je izrađen i novi projekt upravljanja plažama, a tu je i novi logo i novi slogan. To su sve novi projekti koji se temelje na novoj Studiji kulturnog i ruralnog turizma, ali nije poznato jesu li (i na koji način) uklopljeni i uslužne djelatnosti u funkcioniranje eko-etno naselja, dakako i obiteljska medicina kao i suradnja s odgovarajućim institucijama.

Zaštita i revitalizacija kulturne i prirodne baštine

Međutim, značajan je i projekt Zaštita i revitalizacija kulturne i prirodne baštine na prostorima dalmatinskog zaleđa Splitsko-dalmatinske županije i njezine Razvojne agencije, te gradova Omiša, Sinja, Trilja i Vrlike; općina Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovac, kao i talijanskih općina Molise i Abruzzo, koji su zajednički kandidirali fondovima Europske unije u sklopu IPA-programa međunarodne suradnje i održiva razvoja. Njegova ukupna vrijednost, prema službenim podacima, je oko 2.013.835 eura. Od toga oko 623.130 eura pripada talijanskim općinama Molisse i Abruzzo, a ostala sredstva u pojedinačnim iznosima od 102.250 do 329.500 eura općinama i gradovima Splitsko-dalmatinske županije.

«Ne tako davno novčanim iznosima financirane su pripreme i planiranje iznimno značajnog projekta, uređivanje i infrastrukturno uređenje dviju tematskih staza u Italiji te triju staza u Hrvatskoj, obuka pružanja usluga, razvoj promotivnih aktivnosti i povezivanje turističke ponude tih dijelova dviju susjednih država, kao i osmišljavanje i upravljanje pilot-modelom pod nazivom Održivi razvoj kulturne i prirodne baštine», ističe direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije mr. Joško Stella.

Dodaje kako je Grad Sinj Europskoj uniji kandidirao još jedan zanimljiv projekt prekogranične suradnje u kojemu im je partner Ministarstvo gospodarstva Herceg-bosanske županije. Stella ističe kako je riječ o projektu stvaranja preduvjeta za razvoj poduzetništva u turizmu i dugoročnog zajedničkog strateškog razvoja turizma na ovom pograničnom području. Ukupna vrijednost je tog projekta oko 219.049 eura. Inače, od fondova EU-a očekuje prilično velika sredstva.

Autor: Nedjeljko Musulin