Ekološkom hranom do turista

"Trenutačno imamo 360 registriranih seljačkih turističkih gospodarstava, a smatram da bismo u dogledno vrijeme mogli dobiti još stotinjak novih", tvrdi Dijana Katica, predsjednica Hrvatskog farmera, organizatora Drugoga kongresa ruralnog turizma koji se od 21. do 24. travnja održava u Malom Lošinju.

Ističe da u posljednje vrijeme, pogotovo od kada se potencijalnim investitorima nude vrlo povoljni krediti, raste interes za otvaranjem novih seoskih turističkih gospodarstava.
Razvoj ovdašnjeg ruralnog turizma počeo je 1996. godine, da bi danas postao prepoznatljivi oblik turističke usluge. Važno je što se turističkim razvojem ruralnih područja, u vrijeme kada smo svjedoci nekontrolirane gradnje i devastacije prostora, ne nagrđuje životni prostor. Naime, u ruralnom se turizmu ne grade novi kapaciteti, nego se na najbolji i najkvalitetniji način želi iskoristiti postojeća struktura, nastoje se revitalizirati postojeći objekti građeni u tradicijskom stilu.

Riječ je o segmentu ponude gdje se pokazuje važnost interakcije između poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, predstavljanja tradicije i tradicijske gastronomije.

Upravo je gastronomiji i ekološkoj proizvodnji hrane posvećen najveći dio drugog dana Kongresa ruralnog turizma. Tako je Andrea Bošković iz Hrvatske agencije za hranu istaknula da potrošači sve više postaju ekološki osviješteni i da su spremni po višoj cijeni kupovati ekološki proizvedene proizvode. Prema nekim anketama, većina turista koji dolaze u Istru spremni su platiti 15 do 20 posto skuplje namirnice i proizvode ako su uzgojeni na ekološki način. Hrvatska prednost je i u tome što ima mnogo nezagađena tla, glavnog temelja ekološkog uzgoja.

Istaknuto je i da Hrvatsku pojedini turisti biraju isključivo zbog dobre hrane. Skupi istarski tartuf najradije si i najčešće priušte Talijani, Austrijanci i Nijemci. Tartufi su, rečeno je, vrhunac istarskoga kulinarstva, zanimljivi su u promidžbi zemlje, a jačanje gastronomske ponude pridonosi i povećanju broja turista.

I Dalmatinci imaju svoje adute, poput ninskoga šokola. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nina, kazala je da je donedavno potpuno nepoznati gastronomski proizvod postao jedan od zaštitnih ninskih proizvoda koji sad ima i svoj festival - Ninsku šokolijadu. Riječ je, inače, o suhomesnatom proizvodu od mesa svinjske vratine pripremljenom po posebnom receptu s raznim mirodijama poput cimeta i muškatnih oraščića. Budući da nemaju vlastiti uzgoj, Ninjani meso nabavljaju od Slavonaca.

Autor: Davor Verković