Gidrani, štrudle i zelenilo - uspješan seoski turizam

"Na malenom brijegu usred vinograda sastali se beruć grožđe momak i djevojka...". Po prilici su to stihovi poznate pjesme čiji naziv simbolično nosi i seoski turizam odnosno izletište "Na malenom brijegu" okruženo pitoresknim zelenilom, umirujućim poljima i šumom.

Obitelj Vladimira Vlajinića (46) svoju je nekadašnju vikendicu za odmor, fešte i druga slavlja u selu Ribnjačka općina Velika Pisanica, oživjela spojivši ih u ugostiteljsku (autohtonu) ponudu. Ponajprije hrane, dobre kapljice ali i odmora u zelenilu, jahanja, bicikliranja po okolici kao i odlaska u vrganje, šumske jagode, kestenje ali i zakopano tursko blago.

Tri generacije na malenom brijegu

Na brijegu danas žive tri generacije i svi sudjeluju u svim poslovima na gospodarstvu kaže Vlajinić, koji je svojedobno ostavio život na egzotičnim Tenerifima i došao u rajski bilogorski kraj. Gospodarstvo im se rasprostire na petnaestak hektara, a osnovna mu je djelatnost ugostiteljstvo odnosno uzgoj toplokrvnih konja koje dodatno oplemenjuje i pedesetak ovaca (pasmine Romanovska) koje se svrstavaju u najplodnije i najzdravije ovce. Imanjem slobodno trčkaraju i brojna perad ali i kućni ljubimci mace i psi.

Obrubio je imanje i povrtnjak sa zelenim lisnatim i korjenastim povrćem, bućama, graškom, rajčicom, paprikom, lukom... Od povrtnica radišne žene obitelji spravljaju zimnicu a od plodova voćki jabuka, krušaka, višanja rade se džemovi, kompoti, likeri i dr. Sve je domaće što nude Vlajinići uključujući i vino iz svojeg vinograda sa tisuću loza, plemenitih crnih i bijelih sorti od kojih nastaje chardonay, graševina, rizling, frankovka ...

Štrudle bake Milkice i punice Anđelke

Obitelj, kaže naš sugovornik, ponajviše u uzgoju na poljima ima djetelinsko travnih smjesa i raznih žitarica koje im trebaju za prehranu životinja. Zato imaju odličnu kvalitetu mesa nemalo janjetine koju oplemenjuju i drugim receptima.Uključuje to stare načine kuhanja i pečenja poput štrudli sa heljdom i zeljem, zlijevankama posluženih s kiselim mlijekom i vrhnjem, domaćih štrudli od buče s makom i drugih jela na žlicu.

Razvlači ih i danas baka Milkica, a punica Anđelka, otkriva nam Vlajinić majstorica je za štrudle sa heljdinom kašom. Meso koje nude gostima u restoranu peče se u krušnoj peći, a drži se kako su to nekad radili naši stari - u banjici. Uvijek je gostima u ponudi i kruh iz krušne peći a kako je u tom kraju aktivno i lovačko društvo, na jelovniku se nađe i veprovina odnosno jelenska i srneća divljač.

Za sve što su ustrojili na gospodarstvu trebalo je puno truda i rada, kažu Vlajinići dodajući da se od seoskog turizma može živjeti ako se drži one da "nije u šoldima sve".

U razvoju malenog brijega doznajemo obitelj je uložila značajna sredstva, ali sve su kažu ulagali postepeno još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.Tako danas nude gostima i smještaj u Ruralnoj kući tzv. Bakina vikendica gdje je noćenje 360 kuna a u Seoskoj sobi 240.

Bakina je vikendica s ostakljenim dnevnim boravkom, balkonom s pogledom na livade i šumu, kaminom na drva i spavaćom sobom u potkrovlju, a SOBA "Maca" u prizemlju je s terasom kažu supružnici posebice dobra "za ljenčarenje u ljetnim danima, u hladu orahove krošnje".

Posebnost gospodarstva konjički turizam s gidranima

Posebnost je gospodarstva konjički turizam s mađarskim vojnim konjima gidranima koji su u statusu zaštite ugrožene pasmine. Naš sugovornik kaže kako konji trebaju dobiti zaštitu izvornosti hrvatske autohtone pasmine. Puno o njima zna i voli ih, što ne čudi jer dugo se bavi uzgojem konja i sportskom disciplinom daljinsko jahanje. Zato bogato iskustvo djeli sa svim posjetiteljima OPG-a, to više jer ima i licencu turističkog vodiča pa često sa znatiželjnicima odlazi u pohode bilogorskim konjičkim stazama. Gosti imanja konje mogu promatrati na pašnjacima, upoznavati ih kroz timarenje, priče, njegu, hranjenje.

Na raspolaganju je posjetiteljima šest gidrana s kojima mogu iskusiti Školu jahaja za početnike ali i naprednije jahače. Mogu se doživjeti i višednevne trekking ture po certificiranoj Bilogorskoj konjičkoj stazi uz licencirane konjičke turističke vodiče. Zanimljivost je i potraga za skrivenim blagom bilogorskih divova - veda, a riječ je o edukativno - zabavnim kostimiranim izletima s mitološkim pričama s Bilogore. Program "Četiri godišnja doba" sa dvije radionice goste upoznaje sa radom seoskog gospodarstva,"Perina družba" što i uključuje posjet centru Mate Lovraka, dječjem piscu iz Velikog Grđevca.

Od seoskog se turizma može živjeti

Za sve što su ustrojili na gospodarstvu trebalo je puno truda i rada, kažu Vlajinići dodajući da se od seoskog turizma može živjeti ako se drži one da "nije u šoldima sve". Oni doma nemaju zlatne pipe, nisu kažu dužni(ci), ali potrebno im je proširenje prostora u budućnosti. Izgraditi planiraju još dva apartmana odnosno dvije sobe uz sredstva koja ipak namjeravaju pribaviti kakvim kreditom, od čega će dio otići i za strojeve.

OPG će dobiti u konačnici i svoj auto kamp jer smatraju kako kontinentalni turizam ima perspektivu, a valja kažu očuvati i ruralni prostor kroz taj vid ponude. Naš sugovornik tvrdi kako nije požalio što je iz Zagreba došao živjeti na selo u kojem se dobro, uz suživot s prirodom osjećaju i njegova djeca Laura i Dorian ali i supruga, učiteljica Vesna.

Foto: Obitelj Vlajinić