Kontinentalni turizam na slavonskobaranjski način

Parafrazirajući staru narodnu izreku “ako se po jutru dan poznaje...”, većina slavonskobaranjskih turističkih djelatnika mogla bi reći “ako se po proljeću godina prepoznaje, onda bi ova turistička godina mogla biti bolja od svih dosadašnjih”. Naime, prema službenim statističkim podacima za prva tri mjeseca ove godine, tri od pet slavonskih županija bilježe veći broj turističkih posjeta i noćenja nego što je to bilo prošle, 2010. godine. Najveći napredak zabilježen je u Požeško-slavonskoj županiji (+20 posto), potom u Osječko-baranjskoj (+6 posto, te u Brodsko-posavskoj (+4 posto). Slabiji turistički posjeti zabilježeni su u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Međutim, ukupno je u svih pet županija prvi kvartal 2011. godine bolji od lanjskog.

Iako podaci za travanj još nisu obrađeni, prema pokazateljima s terena, travanj i uskrsni blagdani donijeli su još bolje rezultate. Posebno je “berićetno” bilo u Baranji koju su, pored mnogih domaćih gostiju, protekloga travnja posjetile skupine turista iz Japana, Engleske, Francuske, Danske...

Potvrđuje to i Nenad Bračun, direktor Turističke zajednice Baranje. “Nikada do sada nismo imali toliko gostiju kao u prva četiri mjeseca ove godine, a i dosadašnje razdoblje svibnja nastavlja se tim tempom. Rekorde smo bilježili početkom 2009. kada je održavano Svjetsko rukometno prvenstvo, ali ovogodišnji rezultati su još bolji”, kaže Bračun.

Spoj urbanog i ruralnog

Sve to potkrjepljuje tvrdnja kako je Osječko-baranjska županija, najviše od svih kontinentalnih županija, odmakla u razvoju turizma kao djelatnosti koja postaje sve značajnija u ukupnom gospodarskom razvoju Županije. Koje su to najznačajnije perjanice koje Osječko-baranjsku županiju stavljaju na mjesto lidera kontinentalnog turizma, te što se sve uopće krije iza sintagme “kontinentalni turizam”, za Privredni vjesnik objasnio je Antonio Sobol, direktor Ureda Turističke zajednice Osječko-baranjske županije: “Kontinentalni turizam širok je pojam, ali najčešće se taj pojam veže upravo uz ruralni prostor i obiteljska turistička gospodarstva. U našem slučaju, riječ je o kombinaciji kulture i prirode, urbanog i ruralnog, Tvrđe i Kopačkog rita, Đakovačke katedrale i ergele, Našičkog dvorca i perivoja i Feričanačkog vinogorja, Erdutske kule, Aljmaškog svetišta i sve popularnije Erdutske vinske ceste. To su nedjeljive cjeline koje u nas čine kontinentalni turizam”.

Prije nekoliko godina izrađen je Program razvitka turizma u ruralnom prostoru na području Osječko-baranjske županije. Što se od tada konkretno napravilo i kakva je uloga TZ-a Osječko-baranjske županije u tome, pitamo ga. “Najbolje je pogledati kako je ta županija turistički izgledala tada, a kako danas. Brojne vinsko-turističke ceste, biciklističke rute, nove manifestacije uz njegovanje postojećih, tematske rute, projekti putničkih pristaništa na Dunavu u Batini i Aljmašu... TZ se trudi promijeniti odnos prema kontinentu globalno, nastupamo na brojnim sajmovima i posebnim prezentacijama u zemlji i inozemstvu, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom odradili smo mega projekt izrade imidž brošure Fantastična Baranja u pet jezičnih mutacija, a u lipnju smo domaćini dodjele nagrade Zlatna penkala koju HTZ dodjeljuje inozemnim turističkim novinarima za posebne zasluge u promociji Hrvatske. Domaćini smo brojnim stranim novinarima i turoperatorima, te organiziramo i potičemo brojne manifestacije”, pojašnjava Sobol.

Dvije magnet-manifestacije

A upravo neke nove manifestacije predstavljaju pravi “šlag na torti” postojeće ponude slavonskog, a osobito baranjskog turizma. Riječ je, prije svega, o Surduk festivalu i kiparskoj koloniji Land art festival Slama.

Naime, u organizaciji Općine Kneževi Vinogradi, Turističke zajednice Baranja i tvrtke Kičendizajn, u mjestima sve razvijenije i turistički atraktivnije baranjske općine početkom lipnja održat će se treći Surduk festival - međunarodni festival vina i umjetnosti kao jedinstven događaj koji objedinjuje vinarstvo, umjetnost i turizam. Ova trodnevna manifestacija prošle je godine privukla desetak tisuća posjetitelja. Inovativan pristup i vješta kombinacija umjetnosti u ambijentima baranjskih vinograda, surduka i gatora (vinski podrumi uklesani u baranjske padine) doista se pokazao kao dobitna kombinacija. Sajam vina, dani otvorenih vinskih podruma, koncerti, izložbe renomiranih umjetnika, umjetničke i etno radionice te etno sajam - dio su događanja koja se u tri dana intenzivno nude gostima. Naravno, sve je to protkano bogatom baranjskom trpezom i popraćeno nužnom medijskom promocijom.

Nešto slično vrijedi i za Land art festival Slama koji se u drugoj polovini kolovoza održava u baranjskom mjestu Lug. Riječ je kiparskoj koloniji umjetnika iz desetak zemalja, a čiji je jedini medij stvaralaštva - slama. Nakon tjedan dana stvaranja, umjetnici svoje radove prezentiraju na izložbi postavljenoj na velikom baranjskom polju. Sve je, naravno, začinjeno pratećim radionicama, glazbenim i plesnim nastupima i opet - gastronomijom. I u ovom slučaju se posjetitelji broje na tisuće, i to su ponajviše oni koji žive izvan Baranje ili izvan Hrvatske.

Turističke zajednice Baranje i Osječko-baranjske županije, kao i lokalna uprava, prepoznali su potencijale i pružaju značajnu potporu tim turističko-kulturnim događanjima.

Obje ove, kako je netko rekao - magnet-manifestacije - imaju još jedan zajednički nazivnik. Idejni začetnici, ali i neposredni organizatori su mladi ljudi čije obrazovanje i ranije mjesto življenja uopće nemaju veze s Baranjom ni s turizmom. Začetnik Surduk festivala je nekadašnji Zagrepčanin Darko Pecotić, glazbenik i producent, a Slame Nikola Faller, akademski kipar školovan u Beogradu i Njemačkoj.

Srijemske turističke novosti

A kako je za Privredni vjesnik objasnila direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak, i u toj istočnohrvatskoj županiji itekako su svjesni potrebe razvijanja posebnih oblika turizma baziranih na postojećim prirodnim i tradicionalnim resursima. Tako Vukovarsko-srijemska županija turistima danas nudi više od 60 atraktivnih turističkih programa namijenjenih onima koji na svom putovanju žele doživjeti nešto posebno.

“Još do prije par godina Vukovarsko-srijemsku županiju opisivalo se kao destinaciju dobrog lovnog i ribolovnog turizma s odličnom hranom, vinima i folklornim običajima, no danas je ona mnogo više od toga”, kaže Rujana Bušić Srpak.
Pored uznapredovalog lovnog turizma, osnovna dva turistička pravca razvoja u toj županiji vide u riječnom kruzingu i tematskim putovima što objedinjuju sve zanimljivosti koje se kriju na ucrtanim pravcima. Turistima se nudi već respektabilni put Iločkih vinskih cesta, u ponudi su i ukupno tri označene biciklističke staze koje okružuju Srijem i spajaju cijelu Županiju.

Od novijih projekata valja izdvojiti vožnju brodom kroz spačvanske hrastove šume, potom Ceste zlatne niti koja spaja osamdesetak domaćinstava i udruga čiji članovi njeguju izvornu slavonsku tradiciju. Među novijim je projektima i Put voćne kapi, tematska priča o slavonskoj rakiji koja danas ima osam registriranih punktova od kojih se na dva pruža i usluga smještaja. Tu je i već iskušan projekt Traminac Express koji turiste iz Zagreba vodi na slavonsku berbu grožđa, a tradicionalne poljoprivredne svečanosti nude se i u okviru već znanih manifestacija poput županjske Žetve i vršidbe. Nalik onima u Baranji i ovdje postoje i programi urbane prirode poput Vukovar film festivala i vinkovačkog Festivala dokumentarnog rock filma DORF.

Baranja kao Istra!?

Neki odvažniji analitičari kažu kako bi posebno Baranja, ali i još neki dijelovi istočne Hrvatske, za koju godinu mogli dosegnuti turistički bum kakav je posljednjih godina ostvarila Istra u svom
kontinentalnom dijelu. Antonio Sobol kaže kako su to dva različita pojma jer je Istra u neposrednom dodiru s Italijom, Austrijom ili Slovenijom te blizu mora. "Znači, dolazak na istarsku vinsku cestu može proizaći iz posjeta moru, dok naša vinska cesta mora biti primarni razlog dolaska. Autocesta i osječka zračna luka skraćuju vremenske udaljenosti prema nama i volimo
kad nas uspoređuju s Istrom iako je put na koji su naši poduzetnici spremni znatno teži i zahtjevniji", dodaje on.

Autor: Svetozar Sarkanjac