Obitelj Latinac u gradu na Cetini

Seoski turizam sve više uzima maha u dalmatinskom zaobalju unatoč gospodarskoj krizi, u čemu je i itekako prepoznatljiv Trilj. Na desnoj obali rijeke Cetine ističe se turističko gospodarstvo obitelji Latinac uočljivo po novoj lijepoj katnici, uređenom okolišu, vrtu, cvijetnjaku, voćnjaku, vinogradu, iznajmljivanju soba zainteresiranim turistima. Supružnici Marija i Ante, koji iz sretnog braka imaju petero djece, kažu kako potrebite obiteljsko-turističke sadržaje ne bi mogli osigurati bez kredita. Zadnji kredit u iznosu od 25.000 eura subvencionirala im je Splitsko-dalmatinske županije s 2-3 posto, a prvi kredit im je iznosio 30.000 eura. Osim tih 55.000 eura kredita, koje je obitelj Latinac uložila u svoje imanje ne računajući u to na tisuće radnih sati niti ljubav i znanje što svakodnevno ugrađuje u seoski turizam, kažu kako ih ni jedna banka nije podupirala.

Projekt ostvaruju na uređenoj površini oko 3000 metara četvornih, a gospodarstvo uredno i uspješno vodi gospođa Marija Latinac koja, osim novih sadržaja, u svoj projekt seoskog turizma unosi i dašak starog što potvrđuju i etno-predmeti. Pokazuje kako na dva kata novoizgrađene, uređene i opremljene obiteljske kuće ima korisne površine oko 360 metara četvornih s četiri velike i svaka od njih je opremljena kupatilom, telefonom, televizorom, te svime što je potrebno gostu, a tu su i balkoni s kojih se širi prekrasan pogled na živopisni okoliš - Cetinu, sjenokoše, brdašca, Kamešnicu, Biokovo.

Najviše nam dolaze francuski gosti

«Svoje obiteljsko gospodarstvo smo registrirali kao seoski turizam, plaćamo porez i podmirujemo sve obveze. Odjedanput možemo primiti 11 osoba na spavanje, a 30-ak turista na hranu, sve po dogovoru s gostima, prema njihovoj narudžbi, željama, ukusima. Uz opremljene sobe, u podrumu naše kuće imamo i uređenu veliku dvoranu namijenjenu za održavanje skupova, pirova, a seoskim turizmom se intenzivno bavimo sedam godina. Sada imamo znatno više stranih gostiju, nego domaćih, najviše Francuza. Razlog tomu je što smo dobro zastupljeni na francuskom tržištu. Inače, francuski turisti najviše vole boraviti u našoj Zagori gdje u pravilu ostaju najmanje 5-6 dana. Svaki dan obilaze novu destinaciju, primjerice jedan dan su u Dubrovniku, zatim jedan dan na Slapovima Krke, pa u Međugorju, Trogiru, Splitu, u Cetinskom kraju - sve radi razgledavanja prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti. Dolaze nam i zagrebačke obitelji, a jedna od njih ostane i do sedam dana pa smo, što se toga tiče, zadovoljni», ističe gospođa Marija Latinac.

Tvrdi kako su i njezini gosti zadovoljni ne samo smještajem i uslugom, nego i cijenom, od kojih se mnogi vraćaju i naredne godine s novim prijateljima. Gospođa Latinac kaže kako gostima iznajmljuje i svoje bicikle, a u blizini obiteljskog turističkog gospodarstva konjički klub zainteresiranim gostima nudi konjičko jahanje. U tom su ambijentu uređene i šetnice uz Cetinu, a u vodama te rijeke nudi se kanu, kanjoning, rafting, planinarenje te ini sadržaji sportskog turizma. Gostima pripravlja uglavnom domaću hranu - specijalitete domaće cetinsko-dalmatinske kuhinje: pulastre, pivce, tuke, lešo meso i jela ispod peke, roštilj, suhomesnate specijalitete poput dalmatinskog pršuta, sireve, kobasice, juhe, slatkovodnu i morsku ribu, spremljene žaba, uštipke; pa voće i povrće iz našeg vrta...

Gosti traže kvalitetu smještaja, komunikaciju, toplinu

«Čim nam dođu gosti, oni se u našem kućnom dvorištu opuste, zasviraju, zapjevaju i vesele se do kasno u noć, a ovdje su izvan buke, mirno im je. Turisti vole reći kako se ovdje bolje osjećaju, odmaraju se do mile volje. Odlaze na izletničke ture po Dalmaciji i ovamo se svaki dan vraćaju navečer, veseli i zadovoljni. Naša kuća radi tijekom cijele godine, a cilj nam je da svaki gost bude svime zadovoljan. Inače, gosti traže nesebično gostoprimstvo, toplinu, komunikaciju, sigurnost, kvalitetnu domaću hranu, udoban smještaj. Do sada smo ugošćavali i engleske vegetarijance, od kojih jedan meso nije okusio više od 25 godina. Kad mu je moj muž Ante ponudio dalmatinski pršut, engleski turist nije mogao izdržati. Nakon što je zagrizao, jeo je koliko god je želio i mogao, zatim mu je godilo i naše crno vino. Priznao je kako je, zahvaljujući pršutu, prekršio sve vegetarijalna pravila», priča gospođa Marija.

Dodaje kako je turizam itekako zahtjevna djelatnost koja traži punog čovjeka, u cijelosti odanog tom tipu gospodarstva, posebice seoskom turizmu. Latinci su u početku samo iznajmljivali sobe, no brzo su shvatili kako se seoski turizam ne sastoji samo osigurati smještaj i spavanje gostima. U svoju turističku ponudu ugradili su zdravu domaću hranu, također i ambijent s vanjskim kaminom, uređenim vrtom s obiljem povrća i voća. Naime cijeli ambijent uz kuću nastoje opremiti i etno-sadržajima i unijeti dah topline iz proteklih vremena cetinsko-triljskog kraja te šireg podneblja dalmatinskog zaobalja. Nemaju ni kuharicu niti spremačicu, nego sve sami rade unoseći sebe u posao koliko god mogu i znaju, a žele ugoditi svakom gostu. I s turistima, osobito Talijanima, Francuzima, Nijemcima, Englezima, dobro se sporazumijevaju zahvaljujući što gospođa Marija i suprug joj Ante komuniciraju i na talijanskom, francuskom, engleskom jeziku.

Želimo zaokružiti ponudu seoskog turizma

«Inače, ja dobro govorim engleski jer sam osim školovanja u Hrvatskoj dodatno završila i tečaj engleskog jezika u Londonu o čemu imam i certifikat, a pričam i talijanski, dok moj muž Ante govori francuski, talijanski i engleski pa je to za nas i velika privilegija u odnosu na ina turistička seoska gospodarstva. Bez poznavanja tih jezika, ne znamo kako bismo uopće mogli komunicirati s našim stranim gostima. Zaista smo sretni što se možemo sporazumijevati na njihovu jeziku, a i zbog svega što smo do sada postigli svojim radom. Kad god imam slobodna vremena, ja slikam i crtam i tako se odmorim", iskreno će gospođa Marija.

"Volim fotografirati što je također sastavni dio našeg projekta ruralnog turizma. Također volimo fotografirati i naše goste ako to i oni žele, što je isto tako kreativan i zanimljiv duhovni rad. Za ovaj vid turizma smo se opredijelili jer smo imali smo svoj prostor, mogućnosti proizvodnje zdrave domaće hrane uz poznavanje stranih jezika», iskreno će gospođa Marija Latinac, koja je ponosna što je majka, supruga, kućanica, voditeljica obiteljskog gospodarstva u seoskom turizmu.

Obitelj Latinac vidi budućnost u ruralnom turizmu koji je i u njihovu kraju u poletnu razvoju. A tek što su počeli, imali su posjetitelje iz Istre. Nakon što su posjetili stara sela u okruženju, posebice stare kamene kuće i stoljetne vodenice na cetinskim rijekama, izdašna izvorišta, rekli su kako je taj ambijent kao stvoren za ruralni turizam u čemu su Istrani daleko odmakli, poručivši kako su tom živopisnom ambijentu samo potrebni smjelije ljudi koji bi malo i financijski riskirali. «Želimo kompletno zaokružiti ponudu obiteljskog gospodarstva u seoskom turizmu - smještaj, opremu, hranu, rekreacijske sadržaje, vidove zabave...», poručuje gospođa Latinac.

Autor: Nedjeljko Musulin