Potiče se otočki razvoj i ruralni turizam

Nacionalni park Mljet je osnovan prije 55 godina, kao četvrti NP Hrvatske nakon Plitvica, Paklenice i Risnjaka te je prvo zaštićeno područje na Mediteranu. Obuhvaća gotovo 5.400 ha uključujući i morski pojas od 500 metara - obale, otočića i hridi pa tako zauzima otprilike trećinu otoka.

Slana jezera, Malo i Veliko, najistaknutije su lokacije tog područja te je važan geološki i oceanografski fenomen. Posjetiteljima se nudi organizirani razgled, vožnja brodom od otoka sv. Marije te popularne ture pješačkim i biciklističkim stazama.

Fenomen slanih jezera, po kojima je Hrvatska nadaleko poznata u svijetu, sigurno je jedan od glavnih razloga posjeta. No, ugodnom boravku pogoduje kupanje, sunčanje te šetnja stazama oko jezera i do samih vrhova Montokuc i Veliki gradac, odakle se za lijepa vremena pruža prekrasan pogled na cijeli nacionalni park, na Pelješac i morsku pučinu - sve do Korčule. U bilo koje doba godine posjet NP Mljet u Dubrovačkom akvatoriju rijetko je iskustvo za svakog ljubitelja prirode, kulture, starih običaja, tradicije i mediteranskog zraka.

Motivirana za poticanje otočkog razvoja

To nam je ovih dana rekla Marta Sršen Stražičić, ravnateljica JUNP Mljet, koja je na tu dužnost imenovana 28. lipnja 2013. čime joj je, iskreno će, iskazana velika čast te povjereno upravljanje tom ustanovom. Rođena je na otoku pa je i više motivirana za poticanje otočkog razvoja i ruralnog turizma. Ističe kako je JUNP Mljet najjači poslovni subjekt otoka i glavni pokretač gospodarstva na njemu, što govori i podatak kako ta ustanova ima 40 djelatnika stalno zaposlenih, a za vrijeme turističke sezone zapošljava i dodatnih 40 ljudi na poslovima čuvanja prirode, prodaje i kontrole ulaznica, turističkih pratitelja, protupožarnih motritelja, mornara te da su glavne zadaće NP - zaštita, očuvanje i promicanje zaštićenog područja.

Nagušća populacija periski na Jadranu

"Cijela površina NP Mljet je iznimno bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče i brojne endemske i ugrožene vrste. Na ulazu u Veliko jezero nalazi se najveća kolonija busenastog koralja u Mediteranu, a u Malom jezeru se možemo pohvaliti najgušćom populacijom periski na Jadranu.

Nacionalni park Mljet neće razočarati ni ljubitelje kulturne baštine, zahvaljujući brojnim arheološkim nalazištima i naslijeđu predaka kojim odišu stara otočna naselja. Posebice treba izdvojiti ostatke rimske palače iz II. i IV. st., treće po veličini i značaju te benediktinski samostan smješten na jednoj od najljepših lokacija na ovim prostorima, otoku sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija znamenitost Nacionalnog parka Mljet", doznajemo od gospođe Marte Sršen Stražičić.

Integralni razvojni projekt

Naglašava kako je suradnjom Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, dakako i JUNP Mljet, pokrenut integralni razvojni projekt Unapređenje sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena parka, ukupne vrijednosti 15,6 milijuna kuna.

Projekt podrazumijeva izgradnju Velikog mosta, a početak radova na tom objektu očekuje se tijekom listopada ove godine. U sklopu projekta će se urediti zona Pristaništa na Velikom jezeru s kolno-pješačkim površinama koje će biti prilagođeno i osobama smanjene pokretljivosti, a predviđena je obnova i opremanje upravnog kompleksa te informativno-prihvatnog centra za posjetitelje. Također će se urediti i pristanište za brodove, a početak radova se očekuje u studenome ove godine. U području Malog mosta će se urediti pristanište za brodove kojima će moći pristupiti i osobe smanjene pokretljivosti.

Pješačke staze i kupalište

Dakako, bit će uređene i opremljene i pješačke staze, baš kao i kupalište koje će, uz prilagođenu urbanu opremu, imati i sanitarni čvor na otoku sv. Marije. Tu je i obnova i uređenje kružne i obalne šetnice s izvedbom sustava. U sklopu zahtjevnog i hvalevrijednog projekta naglašena je i signalizacija i interpretacija kulturno-povijesne i prirodne baštine te uređenje pristaništa za brodove, koje uključuje i pristup osobama smanjene pokretljivosti na šetnici oko Velikog jezera gdje su postavljene nove klupe za odmor posjetitelja, kao i koševi za razvrstavanje otpada; postavljena je i nova pješačka signalizacija, kao i interpretacijske table, a 30. lipnja 2014. god. uveden je i novi sustav naplate i kontrole ulaznica.

Vozimo električno i Zelena linija

"Cjelokupni projekt sufinancira MZOIP u visini od 2,7 milijuna kuna, Fond u iznosu od 11 milijuna kuna i JUNP Mljet s 1,9 milijuna kuna, a aktivnosti će se realizirati do iduće turističke sezone. Drugi projekt Zeleni otok Mljet, koji je u tijeku, dio je provedbe Nacionalnog programa MZOIP-a te FZOEU Vozimo električno i projekta Zelena linija namijenjenog za ustanove u zaštiti prirode.

Projekt Zeleni otok Mljet se provodi sredstvima FZOEU od 80% i JU NP Mljet 20%, dok je njegova ukupna vrijednost 2 milijuna kuna. Cilj je projekta dizanje svijesti o važnosti korištenja zelene energije i smanjenje emisije štetnih plinova iz vlastitog voznog parka. U sklopu projekta nabavljene su punionice za električna i plug-in hibridna vozila, prve u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, električno i plug-in vozilo. Plan nam je nabaviti još električna bicikla, vlakić za prijevoz posjetitelja oko jezera te električni mini-bus", naglašava ravnateljica JUNP Mljet Marta Sršen Stražičić.

Pokretanje otoka zelenom energijom

Objašnjava kako je Projekt Mljet - prvi zeleni otok na svijetu logičan nastavak Projekta Zeleni otok Mljet kojim JU NP potiče otočno stanovništvo na kupnju automobila i motor-bicikala koji se pokreću zelenom energijom, odnosno električnom strujom. Dodaje kako se projekt provodi u sklopu nacionalnog poticanja nabavke elektro i hibridnih vozila.

"Da bi ostvarili pravo na subvenciju JUNP-a, otočani moraju prethodno dobiti odobrenje za sufinanciranje nabavke FZOEU, a JUNP Mljet im nakon toga dodatno sufinancira do maksimalno 35.000 kn. Važno je spomenuti da ovim projektom Mljećani imaju najpovoljnije uvjete kupnje električnih auta u Europi. Inače, elektrifikacija pomorskog transporta iz korištenja obnovljivih izvora energije u Nacionalnom parku Mljet je projekt koji ustanova JU NP provodi zajedno s FZOEU i UNDP Hrvatska s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova u zaštićenom ekološkom sustavu Velikog jezera.

Projekt predviđa nabavku tri plovila na električni pogon za prijevoz posjetitelja. Vrijednost projekta je devet milijuna kuna, a isporuka prvoga od tri broda očekuje se za godinu dana. Projekti koji se planiraju u skoroj budućnosti su: Projekt Znanstvenog istraživačkog centra Kulijer i Integralni sustav upravljanja prometom u temeljnom fenomenu JUNP-a. Riječ je o projektima koji se pripremaju za apliciranje na strukturne fondove", ističe ravnateljica JUNP Mljet Marta Sršen Stražičić.

Porast broja turista

Tvrdi kako će izgradnja Pelješkog mosta imati pozitivan utjecaj na posjećenost otoka, posebice Nacionalnog parka Mljet. Ocjenjuje da će i cjelokupno otočno gospodarstvo imati koristi realizacijom tog iznimno značajnog projekta, ne samo jug Hrvatske. Što se pak tiče suradnje s resornim ministarstvima, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - i ona je izvrsna, a koja je i do sada, podsjeća, rezultirala brojnim zajedničkim aktivnostima.

Dosadašnju suradnju s Općinom Mljet ocjenjuje zadovoljavajućom, a onu s pojedinim udrugama na otoku i izvan njega - ističe uspješnom. Prognozira kako će turistička sezona 2015. biti rekordna. "Ovo je treća godina u nizu kako je NP Mljet imao više od 100.000 posjetitelja registriranih temeljem prodanih ulaznica. Po najavama i svim pokazateljima sigurni smo kako ćemo do kraja ove godine ostvariti 111.000 posjeta što je, u odnosu na 2014., značajan porast od 11% turista", računa gospođa Marta Sršen Stražičić.

Divlje svinje i mungosi nanose štete poljoprivredi

Voli reći kako je Mljet najzeleniji otok na Jadranu, ali upozoravajući i na činjenicu kako time spada u kategoriju najugroženijih područja za nastanak šumskih požara. Uvjerava nas da ustanova ulaže velike napore i značajna financijska sredstva za potrebe očuvanja prirode u preventivnom i operativnom provođenju aktivnosti, prvenstveno iznimno dobrom suradnjom s Javnom vatrogasnom postrojbom Mljet, čiji rad sufinancira JUNP.

A što se, pak, tiče mungosa, podsjeća kako su oni na otok donijeti daleke 1910. godine intervencijom austrougarske šumarije kako bi se na Mljetu reducirale zmije otrovnice (poskoci). Dodaje kako se mungos proširio otokom gdje je poskok danas istrijebljen, rijedak, jer desetljećima nije zabilježen. Problem se kako se riješiti divljih svinja i mungosa koji i dalje nanose velike štete poljoprivrednicima na Mljetu.

Poticaji za uzgoj maslina i vinove loze

"Nestanak poskoka, nažalost, nije doveo do nestanka mungosa, vrste koja je uvrštena u 100 stranih invazivnih vrsta u svijetu. Mungos se ovdje nastavio hraniti gušterima, neotrovnim zmijama čija je brojnost također značajno smanjena, kukcima te ptičjim jajima onih vrsta koje se gnijezde pri tlu, vršeći pri tom pritisak na autohtone životinje.

Divlja svinja je preplivala Mljetski kanal prije 30 do 40 godina, brzo se razmnožila te je i ona počela nanositi veliku štetu poljoprivrednim kulturama, pustošeći prvenstveno vinograde koji nikada prije nisu bili ograđeni. Uništava i jaja kopnene kornjače čančare, a jedinu korist od divlje svinje, kao lovne divljači, imaju lovci, dok poljoprivrednici trpe štetu. Kako bi se održala bioraznolikost, kao i krajobrazna vrijednost, NP Mljet potiče lokalno stanovništvo na bavljenje poljoprivredom na način da im se osigura žičana ograda, dakako i poticaji za uzgoj maslina i vinove loze u iznosu od 150 tisuća kuna", upozorava ravnateljica JUNP Mljet Marta Sršen Stražičić.