Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Na Okić
  • 11.04.2015. 07:15

U šumarku skrivenom okićkih je putnika dom!

Imanje koje se prostire na oko hektar površine, udaljeno je od Zagreba svega 30-ak kilometara - a pruža drugačiji, autentični doživljaj sela!

  • 868
  • 316
  • 0

Dođite na Okić!, kratka je poruka Zrinke i Ivana Damjanića. Okić je, kako ga opisuju, stožasta hridina kojom na istoku završava hrbat Plešivice. Ruševni ostaci stare gradine na vrhu daju naslutiti njezinu nekadašnju veličinu.

Okićka gradina prvi se put spominje 1183. godine, a zna se da je služila do 1616. godine. Okić grad s okolicom je 1970. proglašen zaštićenim krajolikom. To je jedan od najstarijih srednjevjekovnih plemićkih gradova na osebujnom položaju vrlo vrijedne očuvane romaničke arhitekture jedinstven u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Stijene s južne strane Okića odavno se koriste kao alpinističko vježbalište. 1834. godine, Dragojla Jarnević uspela se na vrh Okića, što se smatra prvim penjačkim usponom u povijesti hrvatskog planinarstva. Pod Okićem je i planinarski dom Dr. Maks Plotnikov.

Smještaj u zamjenu za pomoć pri sezonskim poslovima

Na malom imanju u Novom Selu Okićkom koje se nalazi na rubnom dijelu Parka prirode Žumberak, prirodna je oaza gdje se ugodno spaja s korisnim. "Na Okiću smo omeđeni šumom, udaljeni stotinjak metara od izvora pitke vode. Mjesto daje osjećaj mira i potpunog stapanja sa prirodom, a opet samo 1 km od autobusnog stajališta u Novom selu Okićkom. Od autobusnog stajališta Na Okić vodi brdoviti makadam", priča nam Zrinka. Objekt se nalazi u tradicijskoj naseobini Popovdol.

Dođite Na Okić!

Dok će Ivan i Zrinka putniku namjerniku ponuditi besplatni smještaj, on će im za uzvrat pomoći oko redovnih seoskih poslova, plijevljenja vrta, čupanja korova. Nije to nikakva novost u svijetu.

"Na taj način, mahom mladi, imaju mogućnost putovati po svijetu i volontirati. Oko poslova se sve unaprijed dogovori putem maila", objašnjava Zrinka.

"Stari i mladi lako mogu ispuniti cijeli dan raznim aktivnostima. Osim odlazaka na izvor po vodu i šetnje mirisnim livadama i šumama, mogu nam se pridružiti u obavljanju svakodnevnih poslova: održavanju organskog vrta i voćnjaka koji također stoje na raspolaganju našim dragim gostima. Organiziramo berbe voća, povrća, sakupljanju jestivog samoniklog bilja, šumskih plodova", kažu Damjanići.

Čitav okićki kraj presijecaju potoci (Molvica, Konščica, Gonjeva, Okićnica - najduži i najveći) i drugi manji potoci koji nastaju od mnogih manjih i većih izvora na Plešivici.

Njihova priča još nije prodisala punim plućima. Unatoč tome, već prošle godine, pod svoj su krov primili nekoliko volontera iz SAD-a, Nizozemske, Velike Britanije. Ideja o tome već godinama tinja u njima. Na imanju koje se prostire na oko hektar površine ljudi će imati prilike naučiti nešto o prirodi i suživotu s njom.

Ljepota okićkog kraja na alternativni način

Zaljubljenici u ovakvu vrstu turizma udružili su se na internetskoj stranici World Wide Opportunities on Organic Farms (WWOF) gdje potencijalnim namjernicima predstavljaju svoje profile.

"Riječ je o nekoj vrsti alternativnog turizma uz pomoć kojega, također, širimo glas o ljepoti ovoga kraja u inozemstvu", tumači ona. U kućici u kojoj imaju mjesta za pet gostiju, a na imanju istovremeno tijekom dana može boraviti njih 30, ima jedino električne energije.

Svježa pitka voda ovdje se donosi s obližnjeg izvora, a ona za kućanstvo skuplja se u obliku kišnice. Sadašnju električnu energiju u budućnosti, pak, planiraju razdvojiti uz pomoć fotonaponskih ili sličnih održivih rješenja. Okušali su se i u pčelarenju. "Prošle godine počeli smo proizvoditi med. Krenuli smo se tri košnice, no godina je bila loša", napominje Zrinka.

Nesvrstani prema hrvatskim pravilima

Iako svakoga trena očekuju registraciju udruge, upiti za smještaj i radionice koje ovdje planiraju održavati, nižu im se svakodnevno.

"Moramo ići korak po korak, jednostavno ne možemo drugačije. Suprug je već ranije imao udrugu za uličnu umjetnost koju smo sada preimenovali u udrugu za suživot s prirodom Na Okić. Problem je u hrvatskom zakonodavstvu prema kojemu se ne možemo nigdje svrstati. Zbog aktivnosti koje planiramo provoditi, trebali bismo biti udruga, a ako ćemo iznajmljivati kuću za odmor ili proizvoditi pekmez, med, morali bi biti neka vrsta obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva. Hrvatsko zakonodavstvo je tu dosta nedorečeno", smatraju Damjanići čiji su dokumenti trenutno zaglavljeni u sporoj administraciji.

Tamo gdje vladaju permakulturna načela

Na prisan način doživjeli su netaknutu prirodu

Kroz edukativne radionice Na Okiću, koji se nalazi tek 30 kilometara od hrvatske prijestolnice Zagreba, će se ekologija spajati s turizmom.

Suprug Ivan je, pak, prošao 72-satni tečaj permakulture, pa je sve što se radi na ovom imanju usklađeno s permakulturnim načelima. Za njega ne postoje nepoznanice niti o ljekovitom i samoniklom bilju te načinima njihova prikupljanja i sušenja. Svoje znanje o tome gdje su, kakvo bilje tu raste, koje životinje šeću tim krajem, prenosit će drugima.

"Imali smo radionicu o medvjeđem luku. Brali smo ga, učili razlike od opasnih otrovnih biljaka, kontrolirali to te na kraju napravili pesto i pojeli ga. Sve radimo s ciljem održivijeg načina života, a kroz radionice i aktivnosti s djecom, mladima i drugim zaljubljenicima u prirodu pokušat ćemo se što više približiti takvom načinu razmišljanja. Sljedeća je radionica 18.4. o samoniklom jestivom bilju u suradnji s Gordanom Damjanić iz udruge Parkticipacija", tumači Zrinka.

Planovi im tu ne staju jer Damjanići žele slične radionice proširiti i na vikend kampove u kojima bi djeca učila osnove snalaženja u prirodi. Paljenje vatre od materijala koje pronađu u prirodi, ali i samostalno orijentiranje, određivanje strana svijeta - samo su neke od njih.

"Sve što radimo je u cilju održivijeg načina života, a kroz radionice i aktivnosti pokušat ćemo takav način života što više približiti djeci, mladima i drugim zaljubljenicima u prirodu."

Dobra je ovo priča o okićkom kraju, Zrinki i Ivanu, a mogla bi biti i priča budućnosti za sve hrvatske bisere seoskog alternativnog turizma koji još tamo negdje čuče, u nekom zaboravljenom, drevnom kraju - i čekaju na svoje putnike namjernike.

Još samo ta hrvatska administracija.

Foto: Na Okić


Fotoprilog


Tagovi

Na Okić Imanje Zagreb Hektar Oaza mira Samoniklo bilje Radionica Ljekovito bilje Alternativni turizam Volonteri Organski vrt Voće Uzgoj povrća Administracija Udruga Vikend kamp Obitelj Damjanić Samoniklo bilje Permakultura Ekologija


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]