Žumberak-Slapnica

Jeste li kad razmišljali, da svojoj dječici, koja ujutro startaju u život s obaveznim kunama za bočicu „izvorske vode“, te je dodaju mobitelu i ostalim „teglećim“ predmetima (oni pametniji bočicu napune sa još uvijek korisne slavine), priuštite izlet u prirodu, pa kad se umore i ožedne pohrle na izvor ili potok. To je u Lijepoj našoj itekako moguće, pa i na samoj margini metropole u kanjonu potoka Slapnica, koji je kaskadno i „slapovito“ obrušava od Žumberačkog i Samoborskog gorja prema čuvenoj krašićkoj dolini, Dolini kardinala.

Ovih dana mi smo na pikniku bili i vodu obilato pili, jer je i hrana gastro umjetnika spravljana na licu mjesta, to zahtijevala. I to ne samo s izvora nego tijekom potoka, jer zaista u ovome „biseru Žumberka“, kako ga nazvaše na okruglome stolu ekološke udruge, nikakvih zagađenja nema, a debela planinska njedra i gusti uglavnom bukovi pokrov dobra su zaštita i od onoga što iz atmosfere dolazi.

Slapnica je jedan od tridesetak zaštićenih prirodnih lokaliteta Zagrebačke županije. Još 1964. godine sa svojim slapovima zaštićena je u kategoriji značajnog krajobraza. Danas je želja javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje i Ekološke udruge Slapnica na čelu s Ivanom Dropuljićem sa sjedištem u Prenoćištu Slapnica (098/319-958) prostor učiniti dostupnim ciljanim turističkim skupinama, koje ovakav ambijent poznaju, posjeduju vještine za njegovo korištenje, ali imaju i svijest o čuvanju prirodnih bisera.

Tako je u povodu Dana zaštite prirode i Dana biološke raznovrsnosti održan okrugli stol, kojem su nazočili I. Dropuljić, V.Horina, R. Rašperić, M. Glasnović, M. Vrančić, D. Otmačić, M.Budinščak, N. Buzjak, N. Mahović, S. Klanfar, J. Matulić i drugi ljubitelji žumberačke prirode. Doneseni su zaključci u smislu što boljeg suživota ovoga prirodnog bisera s posjetiteljima. Ljubitelji prirode da dođu obogatiti dušu i tijelo, ali ne osiromašiti, nego dodatno štititi i širiti ovaj jedinstven prostor nedaleko velegrada.

Na zanimljivu mjestu zanimljivi ljudi

Na pikniku se imalo što kušati, ali i vidjeti i naučiti, od zanimljivih ljudi životno opredijeljenih na čuvanje suživota s prirodom te širenje kulture jela i pića. Redom su na slikama neki od njih:

Franjo Francem, jedan od vodećih enologa, danas "dirigent" u Agrokor vinima (sa suprugom razgledava prenoćište) predstavio je nove vjetrove laganih, svježih i pitkih vina poput nove istarske malvazije - smanjuju se šećeri i alkohol, potenciraju svježina i prozračnost, ali i arome, a sve između ostaloga i ranim dolaskom na tržište. To je trend i u Evropi prepunoj vina a s ciljem da se omogući veća potrošnja.

Bojan Bilandžić sa suprugom Višnjom ponudio je svoje vrhunske suhomesnate proizvode, te vještine kuhanja u prirodi. Manekeni po izgledu a profesionalno vlasnici firme za čišćenje terena pod dalekovodima, gastronomijom se bave isključivo zbog dosizanja "božanskih ljepota" na pladnju.

Ivanka i Ivo Dropuljić, domaćini sa sinom i snahom, trgovci vinom, osnivači vinskoga festivala najbolje se ipak osjećaju u sazvučju gorskog potoka i finih butelja. Tako je i prenoćište namijenjeno ciljanim grupama ljubitelja ovih stvari

Predikatna vina Bodren ovjenčana svjetskim zlatima izuzetnog vinara i vizionara Borisa Drenškog iz Huma na Sutli mogu se kupiti i u Dropulićevoj vinoteci (2,5 dl 370 kuna), a tom zahtjevnom poslu posvetio se iz želje za znanjem i rivalstva na hrvatskome vinskom neblu.

Ribnjaci Vrabac poznatog žumberačkom "ribara" Tomice Vrapca s vrha Žumberka pobrinuli su se za divlju pastrvu i šarane, a riba je pečena zamotana u list lepuha (lepušine), te u glinu i žar. Tomica nije zaboravio niti harmoniku, pravi planinarski instrument uz koji mu je pomagao i prijatelj Božo Jerenić (Beton Lučko), rudar koji odnedavno ima i veliki reprezentativni vinograd frankovke.

Nije se jelo samo ono što hoda, leti i pliva. Nina Ćaćić, zastupnica proizvođača moćnih muksera za (sirovu) hranu, a zagovornica što boljega i zdravijega načina prehrane (što se i po njezinu izgledu vidi) ponudila je između ostaloga svježu čorbicu od dinja i krastavaca, lešnjakovo mlijeko, ali i buncek u vlastitu soku. I ona kao i mi u Zelenome listu sugerira da ulazne sirovine moraju biti vrhunske (prirodni izvori, užitna zrelost), da bi se osjetile prave čari miksane sirove hrane. Jelovnik je lako složila s našom novom vinskom zvijezdom OPG Špoljar Barundič iz Krašića.

Autor: Rajko Polić