Bez kupca 30.000 svinja

Samodostatnost u proizvodnji svinja u Republici Hrvatskoj, nekad velikoj izvoznici svinja i svinjskog mesa, kreće se tek od 20 do 30 posto, a najveći je apsurd da trenutno približno 30.000 komada svinja na području Slavonije i Baranje nema kupca.

Mnogi proizvođači zbog vrlo teškog stanja u tom segmentu poljoprivredne proizvodnje, kako kaže Vlado Čorić, predsjednik Strukovne skupine svinjogojaca Slavonije i Baranje, već planiraju odustati od bavljenja svinjogojstvom.
- Manji proizvođači koji su držali od 10 do 15 svinja već su ranije odustali od te proizvodnje, a o tome razmišljaju i veći jer više ne vide perspektivu. I sam razmišljam odustati od svinjogojstva. Nekad sam u tovu imao oko 5.000 svinja na godinu, a lani sam smanjio na 3.000. Posebice će teško biti nagodinu, kada budu ukinuti svi poticaji u svinjogojstvu - kaže Čorić i glavnim krivcem smatra uvoz. Očito da nema nikakve strategije, smatra Čorić, kada se dozvoljava nekontrolirani otkup, i to u jeku svinjogojske krize pa čak i interventnog otkupa svinja, kao što je slučaj primjerice bio 2008. godine.

Nedostatak svinja ulio nadu

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da su veći problemi u stočarskoj proizvodnji krenuli istodobno s nepovoljnim ekonomskim stanjem u ratarskoj proizvodnji lani u jesen, kada su utvrđene niske otkupne cijene pšenice i uljarica, ali i najtraženije poljoprivredne kulture - kukuruza, koji je kao sirovina izravno vezan uz uspješnost stočarske proizvodnje. - Cijena kukuruza jesenas je bila “bezobrazno” niska, samo 0,30 kn/kg, a dio seljaka još uvijek nije dobio novac, primjerice oni koji su robu predali Đakovštini d.d. ili nekim drugim većim sustavima koje je pogodila recesija. Udar krize prvo su osjetili mljekari kada je došlo do drastičnog pada cijene mlijeka, odnosno podizanjem standarda kvalitete mlijeka, što je prouzročilo velike disparitete cijena, zbog čega su svi manji proizvođači pali na koljena. U to vrijeme svinjogojstvo još nije bilo zahvaćeno krizom. Cijene su bile prihvatljive, bilo je problema s naplatom, ali nedostatak svinja davao je nadu, odnosno perspektivu te proizvodnje. Međutim, problemi su postajali sve veći i već prije Nove godine javili su se i u svinjogojstvu, i to unatoč tomu što je hrvatsko svinjogojstvo palo na samo 20 posto dostatnosti potreba domaćeg tržišta u toj proizvodnji - kaže Nad.

Nezabilježen uvoz krajem godine

O samodostatnosti te proizvodnje najbolje govori podatak HGK da je u 2008. godini u Hrvatskoj zaklano 1.070.000 svinja, od kojih je iz domaćeg uzgoja samo njih 355.000.
- Velik uvoz svinjskog mesa je već godinama, a kulminaciju je dosegao lani, kada je u prvih jedanaest mjeseci uvezeno 38.000 tona svježeg mesa (koliko je uvezeno u cijeloj 2008. godini), no budući da podaci još nisu konačni, pretpostavlja se da je do kraja godine uvoz dosegao rekordnih 50.000 tona, što je do sada nezabilježeno. Sve je to prouzročilo veliki debalans na domaćem tržištu i trenutno proizvođači svinja nemaju gdje plasirati svinje - kaže Nad.
Budući da je trenutno na području Slavonije i Baranje oko 30.000 komada svinja koje nemaju kupca, svi se slažu da je potrebna intervencija države, ali kako ističu, ne više u smislu provedbe nekog interventnog otkupa, kako se to do sada rješavalo, već pomoću nekih drugih modela, poput izvoznih subvencija ili slično.

Nužna intervencija države

- Raniji interventni otkupi za proizvođače svinja nisu se pokazali povoljnim jer su “zacementirali” nisku cijenu svinja na duže vrijeme. Trenutno su otkupne cijene svinja izuzetno niske - 0,14 kn po mesnoj jedinici. To znači da svinja od oko 100 kilograma košta 800 kuna, bez PDV-a, odnosno 8 kuna po kilogramu. To je znatan pad ako uzmemo u obzir da je cijena svinja u studenom ili prosincu lani bila 13 kn/kg. Sve to ukazuje na veliku nestabilnost domaćeg tržišta, čiji je uzrok nekontroliran i prevelik uvoz s jedne strane, a s druge strane je nedostatak domaćih svinja iz vlastitog uzgoja - kaže Nad, dodajući da cijena kukuruza raste, trenutno je 0,80-0,82 kn/kg, što čini još veći disparitet.
Prema podacima HGK, u Hrvatskoj trenutačno ima 135.000 krmača, što je rapidan pad u odnosu na ranija razdoblja, te se osjeća nedostatak prasadi iz domaćeg uzgoja. Lani je uvezeno 650.000 prasadi tako da, ističe Nad, ovako alarmantno stanje u svinjogojstvu zahtijeva hitan sastanak s predstavnicima MPŠ-a, u smislu rješavanja problema u u svinjogojstvu.

MIJENJATI ZAKONSKU REGULATIVU

Svinjogojci smatraju da bi u cilju podizanja razine svinjogojske proizvodnje koja će razvijati ruralno područje Slavonije i Baranje neke zakonske regulative trebalo promijeniti, prije svega one koji se odnose na IPARD program - trenutno jedini izvor sredstava za razvoj stočarstva. Riječ je o Mjeri 101 (ulaganje u farme) gdje je, kažu, neophodno pojednostaviti proceduru za dobivanje kredita za razvoj manjih farmi, a kod većih povećati limit sa 900.000 eura na više. U dugoročnom smislu rješavanja problema treba uvesti i tržni red za svinje i zajamčenu cijenu.
U prvih devet mjeseci izvezeno je samo 1.357 tona svinjskog mesa ili 13.500 svinja, pretežito u BiH i Srbiju

Autor: Zdenka RUPČIĆ