Bolest Aujeszkog uništava svinjogojsku proizvodnju

Bolest Aujeszkog je akutna zarazna bolest domaćih i divljih životinja. Očituje se groznicom, općim poremećajima koji su karakteristični za encefalomijelitis, a u većine životinja jakim svrbežom i motoričkim smetnjama koje završavaju paralizom pred uginuće. Iznimno se bolest pojavljuje i kod čovjeka. Bolest se masovno pojavljuje samo kod svinja, u odojaka i odbijene prasadi uzrokuje veliki pomor. Uzročnik je virus iz porodice herpes virusa koji je lokaliziran u dišnim organima i širi se kapljičnom infekcijom. Budući da bolesne životinje ne mogu gutati slinu koja sadrži obilje virusa, slina se cijedi iz usta pa se njome vrlo lako zaraze druge životinje, naročito u stajama u kojima su smještene različite vrste stoke. Bolesne životinje treba izolirati, onemogućiti kontakt goveda i ovaca sa svinjama, a u intenzivnim uzgojima uništavati insekte ektoparazite, glodavce, a psima i mačkama treba zabraniti ulaz u svinjogojstva.

Bolest Aujeszkoga poznata je još pod nazivom lažna bjesnoća ili zarazna bulbarna paraliza. Za bolest Aujeszkoga karakteristično je što postoji dobna prijemljivost za nastanak bolesti. Naime, mlađe životinje lakše i češće obolijevaju, znakovi su u mladih životinja jači, a bolest je teža i naglija. Smrtnost kod mlade prasadi doseže 100 posto tijekom prva dva tjedna starosti. Od ove bolesti, osim svinja, obolijevaju još goveda, mesojedi (pas i mačka), ovce, koze, kopitari.

Pozivaju se uzgajivači svinja - započeo Nacionalni program nadziranja bolesti Aujeszkog

Bolest Aujeszkoga može nanijeti velike gospodarske štete, jer uzrokuje znatan pomor prasadi. Osim te izravne štete u svinjogojstvima koja su trajno zaražena, štete nastaju i zbog zaostajanja u rastu starije prasadi i tovljenika. U domaćem svinjogojstvu trenutno je u tijeku provedba monitoringa na bolest. Naime, počeo se provoditi Nacionalni program nadziranja bolesti Aujeszkog, vađenje krvi na svim gospodarstvima koja uzgajaju svinje, što je preduvjet za mogućnost izvoza i u ostale zemlje članice EU.

Zainteresirani posjednici koji u što kraćem razdoblju žele ostvariti pravo stavljanja živih svinja u promet EU, mogu podnijeti zahtjev za kontrolu na bolest Aujeszkog kako bi se stada mogla proglasiti slobodnima i slobodno izvoziti. Zahtjev se podnosi Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Bolest Aujeszkog proširila se Slavonijom - oslabljena proizvodnja svinja

Bolest se širi. Potvrđuju to struka i svinjogojci. Zaražene su svinje u selima oko Đakova, području Koške i Miholjca te Križevaca. Samo u okolici Đakova dosad je evidentirano oko 50 pozitivnih slučajeva, a najviše je izlučeno sedam životinja iz jednog uzgoja. Predsjednik Saveza uzgajivača svinjogojaca Stjepan Kušec, za Glas Slavonije kaže da je to strašan udar na ionako pokleknuto svinjogojstvo.

Svinjogojci nadalje nisu zadovoljni otkupnom cijenom. Podsjetimo, izvoz domaćih svinja u zemlje EU trajao je samo 14 dana, a zbog neprovedbe monitoringa nad Aujeszkim, zasad, svinje izvozimo u zemlje EU koje imaju isti status kao i mi, poput Mađarske, Bugarske, Rumunjske, i treće zemlje poput Srbije, Albanije, Rusije, Ukrajine. U članice EU, poput Njemačke, Austrije i Nizozemske, koje imaju reguliranu bolest Aujeszki, još uvijek nam je izvoz onemogućen. Predviđa se da će ta bolest dodatno oslabjeti svinjogojsku proizvodnju koja je sada na više od 105.000 krmača.

Sudeći po hrvatskom ekstremno sporom zakonodavstvu, ali i praksi koja je pokazala da će za iskorjenjvanje bolesti i dobivanje certifikata trebati podosta vremena, bolje bi bilo hrvatskim uzgajivačima da svoju proizvodnju preusmjere u primjerice, Istru, gdje će se od zdravih svinja proizvoditi pravi autohtoni pršut ili baranjski kulen, jer to je onaj put tradicije i prehrambene neovisnosti kojem težimo.

Tko plaća uzorkovanje svinja i testiranje na bolest Aujeszkog?

Kod malih gospodarstava koja su u prvoj fazi programa, pretragu i uzorkovanje do 10 krmača financira državni proračun. Cijena pretrage je 45, a uzorkovanja 62,50 kn - što je ukupno 107,50 kn. Kod srednjih (s više od 11 svinja) i velikih gospodarstava (s više od 51 krmače), pretragu plaća državni proračun, a uzorkovanje posjednik po cijeni 84,98 kn. Kod tovnih farmi, a koje obuhvaća druga faza programa, kao i farme koje drže svinje na otvorenome, a testiranje je na zahtjev posjednika, sve plaća posjednik i to oko 130 kn/kom, a uzorci se uzimaju prema tablicama prevalencije čime se utvrđuje koliko će se uzeti uzoraka iz jednog uzgoja.

Foto: depositphotos.com