Čehinje nisu bolje od domaćih junica - zašto nema poticaja fizičkim licima?

Ne smiruju se reakcije poljoprivrednika nakon objavljenog Nacrta programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu u Federaciji BiH. Ni ove godine, prema predloženom dokumentu, nema poticaja na uzgoj domaćih rasplodnih junica za fizička lica. 

U štali Senihada Bešića u selu Vrse kod Gornjeg Vakufa su četiri takve junice, simentalke. Prema njegovim riječima, ništa gore nisu od uvoznih koje se tretiraju kao kapitalna ulaganja i za koje se izdvajaju sredstva iz agrarnog budžeta. 

"Osam godina fizička lica nemaju pavo da se prijave na poticaje za rasplodne junice, moraš biti u obrtu. Budžet raste, kad je Lijanović bio ministar (Jerko Ivanković-Lijanović, u mandatu 2011. - 2015., op.a.), budžet je bio 57 miliona maraka, tada su svi i obrti i pravna i fizička lica imali 650 KM na junice i isto toliko na silažu", navodi Bešić i dodaje da mu nije jasno, kako je moguće da sada nema sredstava kada je budžet 164 miliona KM.

Bolje kod privatnika, nego u obrtu

Od kako zna za sebe, njegova porodica se bavi stočarstvom. Punih sedam decenija su držali ovce, a 2010. godine odlučuju pokrenuti proizvodnju mlijeka. Do prije nekoliko godina, njegovo stado je brojalo 10 krava. Bilo je to u vrijeme dok ovaj kraj imao jak stočni fond, a o njegovom uništenju smo već pisali. 

Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Za agrar manje od 0,5 posto budžeta

Broj grla bili su prinuđeni smanjiti i to na četiri krave, zbog prevare otkupljivača, koji im, kako kaže, već više od tri godine duguje 9.000 maraka za predato mlijeko. 

U domaćinstvu Bešić je ovo dodatna djelatnost. Kako priča naš sagovornik, u svom vlasništvu imaju mnogo zemlje pa stoku najviše drže kako ona ne bi propadala i zarasla. O kravama se brine njegova supruga. Registriranje obrta, kaže nam, trenutno nije opcija. 

"Nemam računa registrovat obrt. Ja od četiri krave koje muzemo, dobijem 1.500 maraka, dok bih kupio koncentrat i platio dadžbine, šta bi mi ostalo 200-300 maraka, džaba muzeš kravu. Bolje da mi žena radi kod privatnika, odradi osam sati i ide kući spavati", dodaje Senihad. 

Stado bi širio, ali zbog ovakvih uslova, ne može jer je, kako navodi, bez poticaja teško hraniti junice dok stasaju za mužu. Za uvoz onih iz Češke, za koje se sredstva uplaćuju kroz kapitalne investicije, kaže, nema finansijskih mogućnosti. 

Nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. pogledajte ovdje. 

"Njima se kasnije vrate uložena sredstva, ali neću da se zadužujem, junica izađe oko 2.700 maraka, plus što daju općine i mljekare, kad proda tele faktički ih džaba dobiju, a ja svoje četiri hranim tri godine dok krene muža i nemam ništa, znači naša domaća proizvodnja ne valja, a uvozna valja. I onda pitaju što u nas nema dobrih naših junica, ima, samo što nema poticaja pa nemaš računa hraniti", pojašnjava. 

Ovaj farmer navodi i kako je mnogo više manjih proizvođača nego velikih, ali da o tome niko ne vodi računa. Dodaje i kako je kvalitet domaćih junica neupitan. "Ima ljudi koji su uvezli po 10-15 komada, nije nijedna bolja neg’ ova moja simentalka. I oni imaju od 18 do 25 litara, zavisi kako je hrane, nema ni jedna više od toga", tvrdi Bešić.  

Krade ko stigne?

S druge strane, dodaje, valjalo bi se pozabaviti i prevarama u režiji pojedinih stočara. On navodi primjer poznanika koji 150 ovaca prijavljuje na sebe, a isti stado i na dva sina. Inspekcije nema na terenu, pa kako ističe "uzima i krade kako ko stigne". 

Radna grupa prečešljat će isplatu poticaja u proteklih pet godina

"Da se samo o tome povede računa imali bi sve za sve. Ne mogu da shvatim da neće dati poticaje za domaće junice. Plus su poticaje za proizvodnju limitirali na 12 hiljada. Svime nas ograničili", zaključuje ovaj farmer uz nadu da će Federalno ministarstvo poljoprivrede uvažiti prijedloge izmjena koje će uputiti poljoprivredna udruženja.