U kojoj mjeri proizvođač mlijeka može obezbijediti kvalitetnu i ukusnu hranu, dobro izbalansiranu u odnosu na optimalne potrebe krave, od toga će zavisiti i uspjeh proizvodnje.
Ukoliko se goveda, a naročito visokomliječne krave hrane neodgovarajućom hranom, mogu se načiniti greške koje za posljedicu imaju manju proizvodnju mlijeka po grlu nego kod ekstenzivnih pasmina, a uz to se može vidno narušiti zdravstveno stanje grla. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Neđeljko Pipović, proizvođači uvijek teže da sa što manje inputa postignu što pozitivniji hranidbeni bilans, međutim, kako dodaje, taj pozitivni bilans treba ići u što veću produkciju mlijeka, a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima proizvodnje.
U ishrani krava tokom zimskog perioda kao osnovno hranivo koristi se silaža od cijele kukuruzne biljke. Pipović napominje da lucerkino sijeno u našim uslovima služi kao dopuna kabastoj hrani. Ipak, njegova količina veoma zavisi od vremenskih prilika, koje mogu biti presudne za pripremanje većih količina sijena. Osim ta dva kabasta hraniva, obavezno se upotrebljava kompletna krmna smjesa sa 18% proteina. Pipović tvrdi da se najbolja proizvodnja mlijeka, u zimskom periodu ishrane, ostvaruje kada se zadovolje potrebe u kabastoj hrani sa 50% silaže i 50% sijena. To prema njegovim riječima podrazumijeva da je hrana kvalitetna po hranjivoj vrijednosti i okusu.
Stručnjaci kažu da nije uvijek lako obezbijediti kvalitetnu silažu od cijele biljke kukuruza, jer ima godina kada nepovoljne vremenske prilike kompliciraju proizvodnju kvalitetne silaže. Sušni periodi u raznim fazama razvoja kukuruza utiču na to da bude malo klipa u odnosu na ukupnu masu biljke, pa su stočari nerijetko prinuđeni da ne poštuju stadijum voštanog zrenja zrna kukuruza, što je optimum prilikom siliranja. Nauka i struka inzistiraju na tome da se prilikom siliranja kompletne kukuruzne biljke taj proces obavlja u stadijumu voštanog zrenja. U stadijumu mliječnog zrenja biljka sadrži manje šećera, a više škroba, pa daje suviše kiselu silažu koju stoka nerado jede, naročito ako se silira prije mliječnog zrenja.
Drugi parametar za optimum stadijuma zrenja kukuruza za siliranje je kada je odnos klipa i stabljike 50:50 procenata. Ukoliko je proces siliranja tekao normalno, pH silaže iznosi 3,7-4,2. Odnos ispoljenih kiselina ukazuje na njen kvalitet. Mliječna kiselina je bez mirisa. Oštar miris ukazuje na prisustvo veće količine sirćetne kiseline. Neugodan miris na kiselo otkriva višak buterne kiseline.
Dobra silaža sadrži oko 2% mliječne kiseline, 0,3-0,5% sirćetne kiseline i tragove buterne.
U kojoj mjeri proizvođač mlijeka može obebijediti kvalitetnu i ukusnu hranu, dobro izbalansiranu u odnosu na optimalne potrebe krave, od toga će zavisiti i uspjeh proizvodnje.
Neadekvatnom hranom se narušava i zdravstveno stanje krava. Zato stručnjaci naglašavaju da dobrom ishranom radimo na prevenciji i održavamo jedinke u dobroj kondiciji. Neđeljko Pipović zaključuje da je glavni preduslov za uspješnu proizvodnju dobar zdravstveni status farme i dobro zdravstveno stanje svake jedinke, pa zato nema govora o bilo kakvoj proizvodnji bez zdravih životinja i zdravog zapata.
Tagovi
Autor