Črnkovačke fajferice probijaju tržište

"Krmače i prasci su na površini od nekih 30 ograđenih hektara, uz staru Dravu kod Črnkovaca. Još je 44 hektara neograđeno", priča o svojoj farmi crnih slavonskih svinja Igor Kovačević, inače i član Udruge Fajferica - dok smo u vrelom srpanjskom podnevu obilazili farmu pod krošnjama drveća, gdje se svi ugodno osjećaju. A posebice jer promatramo jedan zanimljiv pothvat, a to je uzgoj stare tradicionalne pasmine.

Niski troškovi hranidbe

Dominik Knežević i Igor Kovačević o uzgoju crne slavonske svinje.

Ono što je velika prednost u ovakvom ekstenzivnom uzgoju su svakako niski troškovi hranidbe. Igor kaže da nekada to doslovce bude da im se samo istrese nešto klipova kukuruza, a za ostalo se te svinje same snađu. Hrane se do nekih 150 kilograma mase, a to traje od godinu i pol, do dvije. Svinje, koje u narodu i zovemo popularno fajferice, cijele su godine na otvorenom i ne trebaju neke posebne objekte. Ovi drveni, kakve vidite na fotografijama, su sasvim dovoljni.

"Sjedište naše udruge Uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema prebacili smo u Đakovo, u sjedište Hrvatske poljoprivredne agencije jer s njima zajedno radimo na selekciji i daljnjem napretku proizvodnje", kaže Dominik Knežević, predsjednik udruge koji je s nama i Kovačevićem obišao imanje.

Registracija proizvođačke organozacije

U udruzi je trenutno 45 uzgajivača i osam stručnih članova iz raznih institucija koji s njima i rade na selekciji i uzgoju. Riječ je o stručnjacima s fakulteta, poljoprivredne agencije, savjetodavne službe i slično. No, što je najvažnije, broj krmača i nerastova pod selekcijom raste, pa ih je tako prema riječima Kneževića oko 50 nerastova i 400 krmača - što je gotovo polovica ukupne populacije crne slavonske svinje u Hrvatskoj. Da ne bude zabune, govorimo o svinjama koje su pod selekcijom i nadzorom, a dakako da ih ima i više od toga broja na području Hrvatske.

"Što se tiče tržišta, tu još uvijek bauljamo, da se tako izrazim. Ima određenih subjekata koji otkupljuju veće količine, kao što je jedan prerađivač s područja Samobora koji ima zanimljivu paletu proizvoda od crne slavonske svinje. On godišnje sam otkupi oko 500 svinja za klanje. Cijena je uvijek veća bar za 30% od konvencionalno proizvedenog tovljenika. Za ove stare od godine do dvije i teže od 150 kg, to znači da je 15 kuna i više. Za prasce je dakako veća cijena", kaže Knežević.

Igor i Dominik ističu kako je cilj i prerada, no sada im je prvi zadatak udrugu preregistrirati u proizvođačku organizaciju pa bi onda krenuli u tu zajedničku priču finalizacije proizvoda, a o kojoj smo inače i pričali na nedavnom Savjetovanju hrvatskih svinjogojaca u Vinkovcima.