Cvate crno tržište janjaca

U ovoj godini procjenjuje se da je mešetarilo preko 150 "tamića", kamiona i šlepera s oko 10.000 nelegalno kupljenih ovaca, koza, janjaca, jarića i goveda. Gdje otkupljena stoka poslije završava, nitko ne zna, govori Stanko Mijić, dopredsjednik obrovačkog Gradskog vijeća i zaposlenik Stočnog sajma. Stočni sajam u Obrovcu izgrađen je po svim važećim europskim standardima za takve objekte, s kompletnom infrastrukturom, posebnom zgradom za eventualnu karantenu zaražene stoke, boksovima, veterinarskom ordinacijom, vagama, sanitarnim čvorom...

S prilaznom cestom u njega je uloženo oko 1,5 milijun kuna. Službeno je otvoren sredinom mjeseca srpnja. Radi svakog četvrtka, a vrata otvara po potrebi svakog dana za potrebe legalnih prodavača i kupaca.

Prodano 200 koza i jarića

Promet obrovačkog Stočnog sajma krenuo je s mrtve točke. Stočari i kupci polako se privikavaju. Jučer je prodano-kupljeno preko 200 koza i jarića po cijeni od 17-18 kuna za koze i 26 kuna po kilogramu žive vage za jariće. Jučer nije bilo prometa s janjadi koja se inače otkupljuje po 28 kuna po kilogramu žive vage. Za daljnji uzlet gotovo nepremostiva prepreka su brojni nelegalni kupci koji stoku od stočara na području Grada Obrovca (Obrovac, Kruševo, Gornji Karin, Žegar, Zelengrad, Muškovci, Bilišane, Golubić, Krupa), na području posebne državne skrbi, kupuju na seoskim gospodarstvima mimo Stočnog sajma i veterinara, na crno. Štoviše, unatoč suvremenom Stočnom sajmu sivo tržište u prodaji stoke na obrovačkom području i dalje naveliko cvjeta.

- U takvoj situaciji jedini koji itekako profitiraju jesu nakupci i prekupci. Sustav prodaje stoke na crno odgovara svima, osim seljaku. Tako plaćanje poreza izbjegavaju nakupci, klaonice, mesnice i restorani gdje se to meso poslužuje gostima. Hrvatskom će potrošaču, htjeli ili ne, napokon morati biti pružena mogućnost da bude upoznat s onim što jede, govori obrovački veterinar Branko Jaramaz, dodajući da bi konačno trebalo stati na kraj pošasti da u pola noći u seosko dvorište dođe neki nakupac i odveze stoku u nepoznatom smjeru.

- Čast hvalevrijednim, rijetkim iznimkama. Naime, jedino "Butković d.o.o Zadar", odnosno poznati zadarski restoran "Tamaris" te Ante Milina iz Smokvice s Korčule svu stoku s obrovačkog područja otkupljuju legalno, putem Stočnog sajma, tvrdi Jaramaz.

Prije Domovinskoga rata na obrovačkom području je bilo preko 100.000 ovaca i koza, danas stočari imaju tek jednu četvrtinu stočnog fonda, oko 25.000 ovaca i koza plus janjad i jarići te oko 400 goveda i neznatni broj ostalih kopitara. One koji posluju po važećim zakonskim propisima najviše tišti sivo tržište stokom. To goruće pitanje, stočari Obrovca, na području posebne državne skrbi, preko Hrvatskoga stočarskoga selekcijskoga centra, žele s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, s Državnim inspektoratom i policijom što prije riješiti.

U Hrvatskoj je, čini se, postalo pravilo: tek kada problem eskalira u stanju smo ga identificirati i staviti u prioritete. Odnosno, uglavnom se upravo u takvim trenucima intenzivnije puštamo u potragu za eventualnim rješenjima koja bi nas mogla izvaditi iz kakve konfuzne situacije.
Profitiraju nakupci

- Svi znaju da nelegalna prodaja predstavlja izbjegavanje obaveza, a nama na Stočnom sajmu pričinjava i izravne štete te razne negativne posljedice. Međutim, protiv ove divlje trgovine ne možemo se sami boriti. U selima se najviše mogu vidjeti kamioni registarskih oznaka Dubrovnika, Splita i Zadra. U ovoj godini procjenjuje se da je mešetarilo preko 150 "tamića", kamiona i šlepera s oko 10.000 nelegalno kupljenih ovaca, koza, janjaca, jarića i goveda. Gdje otkupljena stoka poslije završava, nitko ne zna, govori Stanko Mijić, dopredsjednik Gradskog vijeća i zaposlenik Stočnog sajma.

U Europi se za nelegalnu kupnju stoke trajno oduzimaju dozvole za rad i izriču visoke novčane kazne. U suzbijanju sivog tržišta stoke, baš kao i u mnogim drugim hrvatskim problemima, ne treba izmišljati "toplu vodu". Dovoljno je preslikati dobra iskustva, dokazana u širem okruženju i sustavno ih nadzirati. A za takvo što potreban je instrumentarij pravne države, poručuje Jaramaz. Sivo tržište stoke na području Obrovca, nažalost, samo je potvrda da smo od toga još daleko.

- Obrovačko područje je bogodano za stočarstvo, a danas je jedno od primjera sivog tržišta stoke što je dovelo gotovo do kaotičnog stanja u stočarstvu ovog kraja. Seljak se vara, država se vara, dok su odgovarajuće državne službe u potpunosti zakazale. Godinama nije kažnjen niti jedan nelegalni kupac, godinama nije oduzeta nelegalno kupljena stoka, izrečena novčana kazna. Istovremeno svi stočari koji prodaju na crno i dalje dobivaju stočni poticaj od 100 do 130 kuna po grlu stoke. Tko je tu lud, a tko zbunjen, pita obrovački veterinar Jaramaz.

- Imajući u vidu da nakupci kupuju stoku bez nadzora veterinara, sanitarne inspekcije i nadležnih organa, tako kupljena stoka sitnog zuba s područja Obrovca može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ako se u međuvremenu kolje po nelegalnim klaonicama. Nelegalni otkup potencijalno je žarište stočnih zaraznih i parazitnih bolesti, upozorava zabrinuti Jaramaz.

U toj kombinaciji u pravilu cjenovno gube i stočari i država, a profitiraju nakupci. No, kako svjedoči praksa, ta pojava ne zabrinjava nikoga. Ni Državni inspektorat.