Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Vrkljan
  • 14.11.2015. 07:35

Dnevni pilići kokoši hrvatice već su rasprodani!

Velika potražnja za pilićima kokoši hrvatica, proizvodnja raznolikih izvornih pasmina peradi, kunića, ali i uzgoj voća i povrća, omogućuje braći Vrkljan da žive isključivo od poljoprivrede.

  • 4.468
  • 388
  • 0

Budući da su ostali bez posla, braća Saša i Josip Vrkljan iz Podvinja zasukali su rukave na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Počeli su proizvoditi piliće autohtone kokoši hrvatice za kojima je velika potražnja, ali i drugih pasmina, po čemu su poznati u cijeloj Hrvatskoj. Proizvode i prepeličja jaja, nekoliko pasmina kunića, a bave se i proizvodnjom voća i povrća. Kažu, spojili su ugodno s korisnim i tako svaštarenjem ipak preživljavaju u ovim teškim vremenima za poljoprivredu.

"Kada smo nabavili prvo jato od 10 kokoši i jednog pijetla, te godine proizveli smo oko 1.600 pilića i sve rasprodali. Sada imamo četiri jata i to u dva soja: crveni i jarebičasto-zlatni. Isključivo proizvodimo i prodajemo dnevne piliće za kojima vlada dobra potražnja, tako da imamo puno narudžbi za proljeće i već sada je praktično sve rasprodano unaprijed", kaže Josip Vrkljan, agrotehničar biljne proizvodnje.

Dodaje da je kokoš hrvatica stara pasmina koja malo traži, a puno daje. Veoma je produktivna i ima nosivost do 250 jaja godišnje. Nije zahtjevna u ishrani, spava u kokošinjcu, a zima i hladnoća joj ne smetaju.

Zbog čega im je umanjen poticaj?

Jaja kokoši hrvatica

Braća Vrkljan krenuli su u ovaj posao ponajprije zato što vole životinje, a to im je, uz očevu mirovinu, i jedini obiteljski izvor prihoda. Uzgoj te izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja zaintrigirao ih je zbog kvalitetnih jaja i pilića, a kokoš hrvatica pogodna je i za ekološku proizvodnju. Svoje jednodnevne piliće za rasplod po cijeni od 13 kuna prodaju po cijeloj Hrvatskoj. "Jaja stoje od jedne do pet kuna. Međutim, mi sva stavljamo u inkubator, kako bi se izlegli pilići", kaže Saša, po zanimanju mehaničar poljoprivredne mehanizacije.

Vrkljani ističu da uzgojem ove pasmine ostvaruju pravo na izravna plaćanja (poticaji) od 60 kuna po kljunu na godinu. Nažalost, kažu, taj iznos ostvarili su samo prve godine, a posljednjih godina na račun im sjeda oko 35 kuna po kljunu.

Pijetlovi svaki dan nose dvoje jaja?

Na gospodarstvu obitelji Vrkljan koje se prostire iza obiteljske kuće, vrlo je živo, pravi mali zoološki vrt. Osim kokoši hrvatica u ograđenim prostorima i nastambama su i jata grahoraste kokoši amrok, te krupne crvene kokoši new hampshire, japanske patke, prepelice, papige, po nekoliko pasmina kunića i golubova među kojima posebno ističu tursku taklu i staronizozemski kapuciner. Za svoje potrebe uzgajaju i svinje i koze.

Grahoraste kokoši amrok

S većinom tih životinja sudjeluju na izložbama gdje upoznaju i dosta kupaca. Josip kaže da u posljednje vrijeme puno toga prodaju kroz internetsko oglašavanje.

U svom poslu imaju i mnogo dogodovština. Jednom ih je nazvao čovjek koji je htio kupiti jato kokoši hrvatica. "Molim vas, ja bih kupio jato sa 10 pijetlova i jednom kokom". Rekao sam mu da u jato ide 10 koka i jedan pijetao na što je on odgovorio: "Meni su rekli da pijetlovi svaki dan nose dvoje jaja, a koke samo po jedno i da su zbog toga pijetlovi isplativiji", ispričao nam je Josip samo jednu zgodu.

Uzgajaju povrće i voće

Vrijedna braća uzgajaju i povrće, ponajviše za potrebe obitelji, a tržne viškove prodaju. Sade nešto više češnjaka koji lako prodaju i koji im je, kažu, najisplativije povrće.

Na oko kilometar i pol od kuće na lokaciji Andrijini dolovi, u selu Tomici, Saša i Josip imaju nasad s oko 600 voćaka u kojem su najzastupljenije šljive, jabuka i kruške, a imaju i drugog voća te manji vinograd sa 300 trsova. U tom lijepom kutku prirode posebno uživaju, a u njega planiraju prenijeti dio životinja.

"Voćnjak planiramo ograditi i u njemu držati kokoši hrvatice i patke, nabavit ćemo i zagorske pure te dravske guske, tako da ćemo na jednom mjestu držati i uzgajati sve izvorne domaće pasmine peradi čiji uzgoj država također novčano potiče. Životinje će u voćnjaku imati puno prostora i trave u izobilju", kažu Josip i Saša.

Nemaju šansu za novac iz Programa ruralnog razvoja

Golubovi pasmine turska takla

Braća Vrkljan kažu da su spojili ugodno s korisnim i u nedostatku posla u nekoj tvrtki, snalaze se kako znaju i umiju. Našli su se u tom poslu, bore se i za sada od svoje ljubavi prema životinjama i prirodi i svaštarenja nekako preživljavaju. Željeli bi proširiti i modernizirati proizvodnju i svoje obiteljsko gospodarsvo, stvoriti si sigurnost za budućnost, ali nemaju zemlje, a za sada, zbog veličine svog malog gospodrstva, nemaju ni uvjeta da povuku nepovratni novac iz Programa ruralnog razvoja.

"Nadali smo se da ćemo dio svojih planova i želja ostvariti kroz mjeru 6.1. ali kao mali OPG nismo imali uvjeta. Isto tako je i s najavljenom mjerom 6.4., također nećemo imati uvjete", malo su razočarani Saša i Josip, jer su se ponadali da će kao malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo imati više šanse.


Fotoprilog


Tagovi

Josip Vrkljan Saša Izravna plaćanja Kokoši hrvatice Prepeličja jaja Pilići Povrće Voće.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić