Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj fajferice
  • 25.09.2019. 15:00
  • Osječko-baranjska, Trnava

Dubravko Mikić: Kvaliteta fajferice je bolja uz puno kabaste hrane i pravovremeno odbiće

Obilazeći s nama krmače na svojoj farmi govori nam kako je najveća greška kada ovu pasminu svinja zatvore u svinjac i tove. Dobiju vrlo malo mesa, a mnogo masti, ali masti koja je loša. Te svinje treba držati vani na što većem prostoru i hraniti sa što je moguće više kabaste hrane, govori Dubravko Mikić.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 2.423
  • 448
  • 0

Dubravko Mikić po mnogo čemu je jedinstven. Sigurno najviše po tome da je život u gradu zamijenio onim na selu. Naime, iz osječkog naselja Jug 2 preselio se u selo svojih roditelja, Trnavu. Ovaj mladi agronom u tom pitoresknom selu đakovačkog kraja poznatom po vinogradima i voćnjacima zasnovao je respektabilnu farmu crnih slavonskih svinja.

I danas nakon posla uživa sa svoje četvero djece i suprugom u zasigurno jednom od najljepših sela Slavonije. A razlog našeg posjeta je bilo vidjeti kućice za prašenje krmača i suvremeni električni pastir kojega je kupio zahvaljujući poticajnim sredstvima Osječko-baranjske županije.

"Po dolasku u Trnavu počeo sam s jednim jutrom zemlje, a danas radim oko 20, a krenuo sam u svinjogojstvo tada s petero prasaca crnih slavonskih svinja. Bilo je to prije devet godina", priča nam Dubravko obilazeći s nama za sada dva odvojena ograđena prostora za svinje.

Prodaju isključivo žive svinje

"Sada imam 140 svinja raznih kategorija. I dalje samo crna slavonska. Sve svinje su pod selekcijom i kontrolom. Kada sam počeo s ovim poslom prodavao sam rasplodni materijal, a kasnije i tovljenike, a danas i jedno i drugo. Svake godine su sve složeniji kriteriji za prodaju rasplodnog materijala. Sada je mnogo ocjenjivanja pa čak i nerastića, a uvedeno je od ove godine i ocjenjivanje nazimica. Puno je tu više rada i papirologije", kaže naš domaćin.

dvf
Mikići trenutno imaju 140 crnih slavonskih svinja

Gotove proizvode ne prodaju jer nemaju legalne klaonice, priča Dubravko, a u selu ne možete više ni organizirati svinjokolju, tako da isključivo prodaju žive svinje, a možemo dogovoriti s kupcem i da ih odvezem na klaonicu i kupci preuzmu polutke na klaonici.

Obilazeći dio gdje su smještene krmače govori nam kako je najveća greška kada ovu pasminu svinja zatvore u svinjac i tove.

"Dobiju vrlo malo mesa, a mnogo masti, ali masti koja je loša. Te svinje treba držati vani na što većem prostoru i hraniti sa što je moguće više kabaste hrane. U tovu oni mogu nabiti masu za 10 mjeseci i budu teški 150 i 180 kilograma, ali to nije to. Ovako, tradicionalnim načinom, treba minimalno godinu i pol dana i to je onda kvaliteta. I mesa i masti. Sve svinje su do ove godine bile zajedno u jednom ispustu".

Uz pomoć Županije nabavio kućice za prašenje

To je bio problem, govori Mikić, prasci bi trebali biti odvojeni, i razne druge kategorije bilo bi dobro da su izolirane: "Ove godine sam to razdvojio, za sada u dva pregona i rezultati će biti bolji. Sredstvima Županije sam kupio kućice za prašenje jer do sada su se krmače prašile pod nadstrešnicom koja je zatvorena s tri strane i ima zemljani pod. Nije to problem dok se temperature ne spuste ispod nule. A i budući da su zajedno često se javlja kanibalizam i mnogo je uginuća. Imamo tih šest kućica za prašenje, a sredstvima županije sam kupio i električni pastir marke Patura".

fd
Sredstvima Županije kupio je šest kućica za prašenje

Najjači pastir koji je kupio do sada je marke DeLaval i njega su kupili pomoću podmjere 6.1. te je sada ograđeno jedno jutro u dva pregona. S obzirom na to da država sufinancira postavljanje dvostrukih ograda, ući će i u tu investiciju. Imaju i dio koji nije ograđen pa bi i to ogradili.

Do sada nije bilo slučajeva da svinje pokidaju ogradu. Nekada se znalo dogoditi da pastir ne radi par dana i svejedno nije bilo problema. Imaju pastir s unutrašnje strane ograde, a cilj je da vepar ne uđe među svinje, priča Dubravko kojega je i na farmi u stopu pratio mlađi sin.

Na ovoj farmi krmače oprase osam do deset komada, a nazimice četiri, pet prasadi. Sve ovisi o načinu držanja i koliko će onda prasaca preživjeti. O tim uvjetima ovisi i preživljavanje prasaca, ali i krmače.

Dubravko zaposlen van sela, svinjama se posvećuje nakon posla

"Nije jednako držimo li prasce pod krmačom četiri tjedna ili osam. Osam tjedana krmača teško izdrži. I onda prasci budi slabi, a posebice ako je krmača slaba. No ako je krmača jaka i uz prasce bude osam tjedana, tada i prasci budu odlični", kaže Dubravko pokazujući nam i hranu kojom ih hrani.

fdc
Svinje hrane kukuruzom, tritikalom, zobi, ječmom...

Na naše pitanje o hranidbi ističe kako je to kukuruz, tritikale, zob, ječam, stočni grašak obliku sijena. Pokošen, osušen, izbaliran u rolo balu koju im takvu daje. U bali je pomiješana zob i stočni grašak.

"Jedne godine sam imao i takvu sjenažu, grašak i zob, ali to više ne radim jer je prekiselo i to loše utječe na jetru i krmače su mršave. Bilo bi idealno kada bi zrnevlje kao kukuruz bilo samljeveno zbog probave. No, za sada to ne uspijevamo zbog nedostatka vremena jer ja sam zaposlen u jednoj firmi izvan sela i svinjama se mogu posvetiti tek po dolasku s posla. Evo u ovo doba godine već u sedam sati je mrak. No, kada sinovi odrasti i budu mogli pripomoći, moći ćemo i to raditi", ističe Mikić.

Mehanizacija im je trenutno starija, ali uspijeva s njom odraditi sav posao. Kupio je polovni traktor sredstvima Europske unije, a ostalo sam: "To je, možemo reći, poluispravno, a imam ideju da se prijavim još na neku od mjera". No, na primjerice onu za mlade poljoprivrednike ne može jer je njegov OPG stariji od 18 mjeseci.


Fotoprilog


Tagovi

Trnava Dubravko Mikić Crna slavonska svinja Osječko-baranjska županija


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]