U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.
Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivrede koji teži stvaranju odnosa ravnoteže u prirodi - biljka, životinja, čovjek. U svijetu sve više raste interes za uzgojem stoke na ekološkim principima, pa tako i u Hrvatskoj
Kod nas prednjači ekološki uzgoj ovaca i goveda, dok se ekološkim uzgojem koza bavi razmjerno manji broj poljoprivrednika. Uzimajući u obzir prirodna obilježja koja uključuju geografski položaj, klimatske uvjete i nezagađene površine, Hrvatska ima predispoziciju za uspješno bavljenje ekološkim stočarstvom.
U Dalmatinskoj zagori uzgoj koza na ekološki način je stalan izazov. Osnovne prednosti ovakvog načina uzgoja su očuvanje prirode, zdravlja i dobrobiti životinja, dobivanje visokovrijednih proizvoda i visoka potražnja istih na tržištu.
U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.
Za ekološku poljoprivredu nisu pogodne sve pasmine koza. Zbog specifične strukture Dalmatinske zagore, najpogodnije je uzgajati domaće izvorne pasmine, a to su hrvatska šarena, hrvatska bijela te istarska koza.
Prednost autohtonih pasmina je u tome što su stoljetnim uzgojem postale prilagodljive klimatskim uvjetima i teško pristupačnim krškim terenima, stekle su prirodnu rezistentnost na bolesti, što je za ekološku poljoprivredu jako značajno zbog ograničenog korištenja kemijskih sintetiziranih lijekova i antibiotika.
Životinje se u ekološkoj poljoprivredi drže na način kako je propisano Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN:1/2013). Objekti u kojima se nalaze životinje moraju zadovoljavati određene uvjete kao što su izolacija, grijanje i ventilacija objekta koji moraju osigurati da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Potrebno je osigurati prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.
Broj grla po jedinici površine u objektima mora osigurati udobnost, dobrobit životinja te ostale potrebe svojstvene vrsti, pasmini i dobi životinja. Trebaju imati dovoljno prostora za prirodno stajanje, ležanje, okretanje, njegovanje, rastezanje, odnosno za sve prirodne položaje tijela i sve prirodne kretnje. Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.
Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.
Ukupna gustoća grla ne smije prelaziti granicu od 170 kg N godišnje/ha poljoprivredne površine. Prostor i objekte u kojima se nalaze životinje potrebno je održavati i voditi računa o njima jer oni uvelike utječu na zdravlje i proizvodnost životinja, odnosno koza. Objekti moraju imati glatke a ne skliske površine, prostirka na kojoj životinje leže i odmaraju može biti od slame, piljevine ili nekog drugog prirodnog materijala.
Kako je propisano, jarad se mora hraniti majčinim mlijekom u trajanju od 45 dana. Poznato je da su koze preživači koje jedu najviše biljnih vrsta od svih ostalih domaćih životinja. U njihovom obroku mogu se naći različite vrste biljaka, korova, drveća i grmlja.
Hranidbu koza treba temeljiti na ispaši, a najmanje 60 % suhe tvari treba potjecati od voluminozne hrane (silaža, trava, sijeno). Hrana koja se koristi u prehrani koza mora biti iz ekološkoj uzgoja, iz vlastitog ekološkog gospodarstva (najmanje 60 %), ili hranom kupljenom od drugog ekološkog poljoprivrednog gospodarstva, prvenstveno iz iste regije.
Moguće je uključiti 10 % hrane za preživače iz konvencionalne proizvodnje, tijekom jedne godine. Kozama u svakom trenutku treba omogućiti slobodan pristup hrani i vodi, te se ne smiju dovesti u stanje pothranjenosti. Od stočnih krmiva za koze su najpogodnija stočna repa, stočni kelj, mrkva ili silaža. Silaža, pogotovo kukuruzna može biti dio kvalitetnog obroka, ako se daje u umjerenim količinama. U proljetno-ljetnom razdoblju treba pravovremeno započeti ispašu kako bi se smanjio gubitak hranjivih tvari iz biljaka. Za koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka dozvoljava se smanjenje do 50 % suhe tvari maksimalno, tijekom prva tri mjeseca laktacije.
U ekološkoj poljoprivredi najveći se značaj pridaje preventivnim mjerama sprječavanja oboljenja životinje. Upravo su izbor pasmine, uvjeti smještaja i kvalitetna hranidba mjere koje se poduzimaju da bi životinje bile zdrave i vitalne.
Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Dozvoljena dezinfekcijska sredstva za čišćenje objekata i opreme te sredstva protiv glodavaca i drugih insekata propisana su Pravilnikom (NN 1/2013.).
Fekalije, urin i nepojedena ili razlivena hrana moraju se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno, kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.
Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti.
U slučaju da ipak dođe do zdravstvenog problema, životinju je potrebno staviti u izolaciju i odgovarajuće mjesto za boravak, te primijeniti liječenje homeopatijom i fitoterapijom, odnosno tvarima dobivenim iz biljaka i biljnih ekstrakata, životinja i minerala.
Primjena lijekova je moguća samo u slučaju ako nisu djelotvorne prirodne metode liječenja a uz suglasnost veterinarske službe. Trajanje karence nakon zadnjeg dana alopatskog lijeka mora biti dvostruko duže od zakonskog roka propisanog za karencu.
Svi poljoprivrednici koji razmišljaju o ovoj proizvodnji moraju znati da je prvi korak podnošenje zahtjeva za Upis subjekata u ekološkoj proizvodnji koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz zahtjev se prilaže Zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela
Autori: Tomislav Malovan, mag.ing.agr, mr.sc. Ivana Župić, Ankica Rogošić, dipl.ing.agr
Foto: Bigstockphoto/vladko13
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr