Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Dragutin Marjanović
  • 26.03.2016. 12:00

Evakuirana stoka sa poplavljenih pašnjaka

Zbog visokih zaobalnih voda Dragutinu Marjanoviću poplavljeni svi pašnjaci na kojima je držao konje, ovce i svinje u slobodnoj ispaši. Zbog najezde divljih svinja ne može uzgajati kukuruz za stočnu hranu, a čagljevi su mu lani zaklali 70 ovaca i janjadi.

  • 839
  • 188
  • 0

"Svake godine imamo problema sa vodama koje nam djelomice poplave pašnjake, a ovih dana poplavljeno nam je svih 40-ak pašnjaka koje smo lani dobili u koncesiju od države. Dvadesetak godina živim ovdje, ali nikada do sada nije bilo toliko vode", kaže Dragutin Marjanović, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Pivara u pograničnoj općini Stara Gradiška u Zapadnoj Slavoniji koje se bavi stočarskom proizvodnjom.

Pojašnjava kako je zbog obilnih kiša ovog mjeseca već dulje vrijeme visok vodostaj rijeke Save i zaobalne vode ne mogu se ulijevati u korito rijeke, pa će ovakvo stanje sigurno još potrajati.

"Držim više od 30 grla konja, 13 kobila i pastuha u matičnom stadu, ostalo su omad i tovna ždrebad, imamo oko 130 ovaca i janjadi, uzgajamo i crne slavonske svinje, njih uglavnom za svoje potrebe. Iz hobija uzgajam i nekoliko grla jelenske divljači", kaže Marjanović.

Privremeni torovi na suhom

Zbog toplog siječnja i veljače ove godine vegetacija je poranila, trava je ranije krenula na pašnjaku pa je glavninu stoke pustio na slobodnu ispašu, nadajući se da će tako smanjiti trošenje spremljene hrane.

Hobi Marjanoviću prerastao u ozbiljan i zahtjevan posao

"Nažalost, krenulo je naopako, pa sam svu stoku morao evakurati i vratiti na povišeni teren u dvorište. Zbog bujnih pašnjaka mislio sam da ću sada imati najmanje problema sa hranjenjem stoke, ali eto, morao sam na brzinu praviti nove privremene torove, ograđivati ih žicom i stvoriti uvjete životinjama da jedno vrijeme provedu na sigurnom dok se voda ne povuče u Savu.

Puno nepredviđenih i neplaniranih dodatnih poslova pa i ulaganja, ali drugog izlaza nije bilo. Na nekim područjima voda je duboka i više od jednog metra. Ovo je područje na kojem su se ljudi odvajkada bavili stočarstvom. Iako je vodoplavno, ne događaju se ovakve poplave često", zabrinut je ovaj stočar.

Crne slavonske svinje

Najezda divljih svinja i čagljeva

Pivare su slikovito posavsko selo u prilično velikoj divljini. Sa jedne strane omeđeno je rijekom Savom, a sa tri strane starim hrastovim šumama. Obiteljske kuće su u neposrednoj blizini Rezervata šumske vegetacije Prašnik, jedinstvene sekundarne prašume starih slavonskih hrastova lužnjaka u Europi. U takvim uvjetima zbog najezde divljači gotovo je nemoguće uzgajati neke ratarske kulture.

"U ekološkoj proizvodnji imam 6 hektara crvene djeteline, trogotkinje kako ju mi zovemo, koja sada odlično izgleda. Nju sušim i kao sijeno koristim za ishranu stoke.

Kukuruz više i ne sijem, jer sve što posijem unište mi divlje svinje, tako da se ta proizvodnja uopće ne isplati. Divlje svinje koje su se razmnožile naprave svake godine velike štete, koje ne možete ni od koga naplatiti, pa sam zbog toga odustao od sjetve te žitarice. Kukuruz kupujem", upozorava Marjanović na drugi veliki problem, a treći je za posavske stočare velik broj čagljeva koji su se od početka devedesetih do sada jako razmnožili.

"Lani su mi čagljevi zaklali pedesetak janjadi i dvadesetak ovaca. Strašno je to što čine u ovom dijelu Posavine. Iz godine u godinu imamo sve više problema, nitko za njih ne mari, kao da nikoga nije briga za taj problem u posavskim selima", tuži se Marjanović.

Poljoprivreda sve neisplativija

Ovaj umirovljeni branitelj počeo je držati konje iz hobija, a u međuvremenu je dobrano proširio stado na više od tridesetak grla. Zajedno sa stadom ovaca i dosta druge stoke to je sada postao ozbiljan i zahtjevan posao koji traži svakodnevno veliko angažiranje.

Pašnjak pod vodom

"Kao i u većini ostalih grana poljoprivrede to su poslovi koji se slabo isplate. Primjerice, ždrebad se prodaje od 13 do 14 kuna po kilogramu žive vage. A ždrijebe treba othraniti. Treba ga toviti najmanje godinu i pol do dvije godine da dosegne kilažu od oko 500 kilograma. Lani nam je za kobile starije od tri godine isplaćen poticaj u visini od 1.250 kuna. To je malo. A troškovi liječenja grla oboljelih od leptospiroze iznose oko 500 kuna."

Zbog neisplativosti proizvodnje sve je više poljoprivrednika koji odustaju od proizvodnje ili propadaju. Dragan se bori. "Puno radim, ne znam više ni sam otkud mi snage i volje. Bolujem od šećerne bolesti i visokog krvnog pritiska. Ali kada se naradim smanjim te tegobe, meni je svakodnevni rad prava radna terapija, mirniji sam i zadovoljniji", kaže Marjanović. Na pitanje o planovima kaže da će raditi dok ga koliko-toliko bude služilo zdravlje. Možda će proizvodnju proširiti na tov junadi.

"Nažalost, država nema nikakav plan i strategiju za opstanak sela i seljaka. Unazad desetak godina stanje u poljoprivredi se stalno pogoršava, slavonska sela sve brže odumiru, a to nije dobro", upozorava Marjanović.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Poplave Dragutin Marjanović Pivara Stara Gradiška Kobila Ždrebad Stočar Prašnik Kukuruz Divlje svinje Čagljevi Leptospiroze Opstanak sela.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]