Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Stupan Milka
  • 28.03.2019. 18:00
  • Zagrebačka, Lovrečka Velika

Fajferice im odredile životni put: doveli ih na Krk pa s otoka preselili na kopno

Supružnici Stupan upustili su se u neobičnu avanturu. Na Krk su doselili obitelj crnih slavonskih svinja. No, kako im je želja bila da si sami proizvode svu hranu, sa svojim su svinjama preselili s otoka na imanje kod Vrbovca gdje žive svoj san.

Foto: OPG Stupan
  • 1.911
  • 482
  • 0

Iako su živjeli na otoku Krku, inženjerka cestovnog prometa, Milka Stupan i njezin suprug Boris, po zanimanju nautičar, nisu odabrali turizam, kao izvor prihoda. Potaknuti ljubavlju prema vrtlarstvu i stočarstvu supružnici su se odlučili na neuobičajen potez –  na najveći su hrvatski otok, u susjedstvo galebova i riba, po prvi put u povijesti doselili nerasta i crnu slavonsku svinju s praščićima. Upravo su zbog svinjogojstva prije nekoliko godina i preselili s otoka na imanje pet kilometara udaljeno od Vrbovca, gdje, na plodnoj zemlji proizvode svu hranu, od mesa, preko jaja i meda, do zdravih grickalica.

Crna slavonska svinja prvi put u povijesti doselila je na Krk

"Rođena sam na selu te sam sve do svoje 18. godine svakodnevno pomagala svojima u poslovima u vrtu i oko životinja tako da mi apsolutno ništa, što se tiče vrtlarstva, stočarstva i poljoprivrede općenito, nije strano. Sve to što sam zavoljela još u djetinjstvu preraslo je s godinama u moju veliku ljubav. životinje i rad u vrtu nešto su što me opušta i u čemu istinski uživam. Ta se moja ljubav poklopila s velikom željom da suprug i ja, jednog dana, počnemo proizvoditi svoju vlastitu hranu. Razmatrali smo razne mogućnosti, a onda smo donijeli i konačnu odluku – na otoku ćemo uzgajati crne slavonske svinje“, prisjeća se 52-godišnja Milka Stupan početaka svoje, kako kaže, avanture u koju je krenula 2013. godine.

"Sretna okolnost je bila što je naš obiteljski prijatelj imao zapuštene drmune, tako na Krku zovu zemljišne čestice u vlasništvu. Kako bismo tu zapuštenu zemlju doveli u red, prije šest smo godina napravili veliku radnu akciju – raskrčili smo drmune, kupili i postavili ograde te električnog pastira i sve je bilo spremno za useljenje novih stanara. Na sajmu u Slavonskom Brodu kupili smo umatičenu krmaču s rodovnikom, koja je imala 9 praščića, a uz nju i umatičenog nerasta te smo tu veliku slavonsku obitelj dopremili na Krk. Bio je to dan za pamćenje, jer je tada, po prvi put u povijesti otoka, crna slavonska svinja uselila na Krk“, pričaju simpatični supružnici.

Otočnu farmu svinja nazvali su Bodulica

Kako bi mogla prijaviti svinje, Milka je, po savjetu veterinara, otišla u Rijeku te je otvorila OPG. No, kako kaže, nije tada još bila dovoljno informirana te je tek kasnije saznala da je, umjesto otvaranja OPG-a, trebala samo registrirati farmu

Crne slavonske svinja odredile su i put obitelji Stupan 

"Kako stanovnike otoka nazivaju boduli i mi smo našu otočnu farmu slavonskih svinja nazvali Bodulica. Kroz dvije godine bavljenja svinjogojstvom uvjerili smo se da našim "Slavonkama“ itekako prija mediteranska klima, odlično su se razvijale i napredovale. No, ispostavilo se da je uzgoj svinja, kada nemaš baš ništa od vlastite hrane, vrlo skup jer kupovati, a potom i dopremati kukuruz, žitarice i lucernu s kontinenta na otok, definitivno nije mali trošak. Mnogi su, stoga, mislili da ćemo odustati od svinjogojstva, no prevarili su se – između svinja i otoka, odabrali smo svinje te smo, zbog njih, odlučili napustiti Krk i preseliti se u unutrašnjost, gdje ćemo za njih moći sami uzgajati hranu“, kaže Milka Stupan.

Našli su svoju kućicu iz snova usred plodne zemlje

Odlučni da se nastave baviti svinjogojstvom, supružnici su krenuli u potragu za malim seoskim imanjem.

"Tražili smo neko svoje mjesto pod suncem, komad plodne zemlje na kojem ćemo moći sami uzgajati hranu za svinje, ali i hranu za cijelu našu obitelj. Na sreću, potraga je urodila plodom. Preko grupe na Facebooku našli smo malo seosko imanje. Kućica i 3 hektara plodne zemlje u selu Lovrečka Velika, nedaleko od Vrbovca, bili su baš ono o čemu smo sanjali te smo 2015. kupili imanje, udruživši sredstva s mojom sestrom i zetom koji žive u Njemačkoj. Zajedno sa svojim svinjama, a imali smo tada već četiri krmače i mnogo praščića, preselili smo s Krka u svoj novi dom. Uslijedili su mjeseci rada, kako bismo sve na imanju doveli u red, no i suprug i ja smo radoholičari, pa nam ništa nije bilo teško i uspjeli smo“, priča naša sugovornica, ističući kako joj je u ostvarenju sna pomagala i njena 85-godišnja majka.

Nakon financijski zahtjevnog pothvata, u koji se s obitelji upustila, vijest da kao vlasnica OPG-a može tražiti poticaj na zemlju koju obrađuje i na crnu slavonsku svinju, kao zaštićenu pasminu, došla je u pravi trenutak.

Hrana koju si proizvedemo, bolja je od one u hotelima s 5 zvjezdica

"U ovoj godini istječe mi obveza od 5 godina držanja crne slavonske svinje. I dalje ću imati svinje, ali neću više tražiti poticaj, jer mi uz svakodnevni obim poslova na farmi, sve to stvara dodatne obaveze i pritisak. Za druge mjere za poljoprivrednike nisam se niti prijavljivala, jer moj cilj je postignut – na našem imanju sada proizvodimo svu hranu u količinama dovoljnim za naše potrebe“, kaže Milka Stupan. 

Odluku da se s mora presele na kopno, supružnici nisu požalili, jer svoja su tri hektara plodne zemlje pretvorili u pravu malu tvornicu zdrave hrane, koja je, kako kažu, bolja i od one u hotelima s pet zvjezdica.

U ovoj godini istječe mi obveza od 5 godina držanja crne slavonske svinje. I dalje ću imati svinje, ali neću više tražiti poticaj jer mi uz svakodnevni obim poslova na farmi, sve to stvara dodatne obaveze i pritisak, kaže Milka Stupan. 

"Tužno je da ovdje, u Lovrečkoj Velikoj, ima mnogo neobrađenih i zapuštenih njiva, a ova plodna zemlja, na kojoj uspijeva doslovno sve, ima toliko mnogo potencijala! Mi smo presretni jer sve na našem stolu potječe s našeg grunta, uzgojeno bez ikakve 'kemije'. Često kažem da ovakvu hranu nemaju niti hoteli s pet zvjezdica. Meso mojih svinja je vrhunsko, jer su uzgojene na otvorenom, hranjene lucernom, kukuruzom, žitaricama, tikvama, jabukama, povrćem iz mog vrta te zelenom travom, koje ovdje ima u izobilju, od proljeća do jeseni.

Naše kokice su cijeli dan vani, na velikoj površini, te čitavu godinu imamo svoja jaja. U vrtu, koji je dobrim dijelom malčiran, uzgajam sve, čak imamo i svoj kikiriki, kukuruz kokičar, bučine sjemenke, pa tako, uz orahe i lješnjake, imamo i svoje domaće, zdrave grickalice. Prve jutarnje vrtlarice su moje patke, koje čuvaju vrt od najezde puževa. Ne kupujemo ništa od hrane, a u dućan idemo samo po kruh, sol, kavu i nešto malo šećera, jer gotovo sve zaslađujemo medom od naših pčela. Imam i svoju mast, a u zamjenu za svoje proizvode dobijemo maslinovo ulje“, priča nam Milka. 

Na komadu plodne zemlje može se proizvesti sva hrana za obitelj

San ove inženjerke da sama proizvodi svu hranu za svoju obitelj ostvaren je te poručuje: "Na samo jednom, ne baš velikom komadu plodne zemlje na selu, može se proizvesti kompletna hranu za jednu obitelj, a viška je toliko da bi se mogle prehraniti i još tri obitelji".

Poučena iskustvom, Milka je došla i na ideju koja bi, po njenom mišljenju, bila od velike pomoći malim proizvođačima, a ujedno bi omogućila brojnim obiteljima da se hrane zdravo, po povoljnim cijenama.

Proizvode povrće, voće, čak i kikiriki, a drže svinje, kokice, pčele

"Mi mali poljoprivrednici svakodnevno imamo viškove svojih proizvoda, no na žalost, nemamo kamo s njima. Problem bi mogle riješiti male otkupne stanice, gdje bismo mogli dnevno prodati taj višak proizvoda. Iz tih bi se otkupnih stanica zdravom hranom, domaćim voćem i povrćem, mogli svakodnevno snabdijevati vrtići i škole. U sklopu stanice, mogla bi čak biti i mala kuhinja u kojoj bi se, od voća i povrća koje ima kratak vijek trajanja, pravili džemovi, marmelade, zimnica… Otkupne bi stanice mogle dogovoriti otkup svježeg voća i povrća i s malim dućanima u okolici.

Na taj bi način poljoprivrednik odmah dobio nešto novca, otkupna stanica bi zaradila kroz prodaju otkupljenih proizvoda te bi se sama financirala, a profitirali bi i kupci jer bi dobili zdravu, domaću hranu, po prihvatljivoj cijeni“, poručuje vlasnica farme Bodulica.


Fotoprilog


Tagovi

Milka Stupan OPG Milka Stupan Crna slavonska svinja Krk Zdrava hrana Lovrečka Velika Boris Stupan


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/