Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj svinja
  • 14.12.2022. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Gdje smo sa svinjogojstvom i zašto RH može i morala bi proizvesti barem milijun svinja više?

Španjolska je nakon smanjenja u Nizozemskoj i Danskoj preuzela proizvodnju količina svinja koju su te dvije zemlje izgubile. Hrvatska za ovaj uzgoj ima još bolje uvjete, napominje dr.sc. Robert Spajić.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 749
  • 79
  • 0

"Proizvodnja hrane u RH – umire li uzgoj svinja?“, predavanje je koje je dr. sc. Robert Spajić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) održao na 2. CroAgru, međunarodnom sajmu poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na Zagrebačkom velesajmu.

Kako je istaknuo, Španjolska je nakon smanjenja proizvodnje u Nizozemskoj i Danskoj kao liderima u svinjogojskoj proizvodnji u EU, preuzela proizvodnju svih količina koje su u ove dvije zemlje zadnjih pet do sedam godina izgubili, odnosno ugasili. Naime, ondje je proizvodnja u posljednjih 5-7 godina povećana za nekih 7 milijuna tovnih svinja.

"I to na farmama koje niču doslovno na golom kamenu i zemlji koja se ne može niti približno usporediti sa zemljištem na lokalitetu npr. istočne Hrvatske, a što je rezultiralo ukupnim povećanjem proizvodnje s 51 na 58 milijuna svinja", rekao je Spajić koji je prije akademske karijere, 18 godina radio u realnom sektoru, gdje je 8 godina vodio sektor svinjogojstva u tvrtkama bivšeg sustava Agrokor.

Proizvodnja od 24 tovljenika po krmači

Prema njegovim riječima, njihovi uvjeti su u usporedbi s uvjetima u RH katastrofalni, može se reći i pustinjski, jer imaju u prosjeku 250 mm kiše.

Unatoč klimatskim promjenama mišljenja je kako se itekako možemo nositi s ovim izazovima i jednostavno si moramo zadati obavezu i pronaći rješenje kako godišnje proizvesti dodatnih milijun svinja, koji sada nedostaje na hrvatskom i regionalnom tržištu. Ističe da smo na 60 posto samodostatnosti u svinjogojskoj proizvodnji, jer koljemo godišnje oko 1,7 milijuna svinja, što znači da nam nedostaje još milijun. Dakle, moramo definirati strateški cilj da u idućih sedam godina, između 2023. i 2030. godine, kroz investicijske cikluse, usmjerimo programe i inženjerska znanja na razvoj svinjogojstva, bilo za domaće ili regionalno tržište, ističe dr.sc Spajić.

Tako je, napominje, kroz potencijalni strateški cilj neophodno definirati potrebu za dodatnih 45.000 krmača, jer ih danas imamo oko 85.000, te da nam treba proizvodnja od 24 tovljenika po krmači, što je standard u današnjem tržišnom uzgoju. Naime, sva iskustva uzgoja u EU, iz realnog sektora, pokazuju nužnost proizvodnje prasadi na komercijalnim farmama krmača, gdje to radi visokoobrazovani kadar, kako bi visokokvalitetnu prasad plasirali u kooperativni segment proizvodnje tovljenika.

Dr.sc. Robert Spajić (Foto: M. Petković)

No, i u Španjolskoj, kaže, ne cvjetaju ruže što se tiče administrativnih barijera, jer od idejnog rješenja do izdavanja građevinske dozvole za novu farmu, što znači do početka njezine izgradnje, zna proći i do tri i pol godine, a kod nas je već problem ako je to godinu dana.

Kako se čulo, standardni kapaciteti proizvodnje na suvremenim farmskim sustavima u EU i u svijetu danas se kreću u rasponu od 1.500 do 2.500 + uzgojnih krmača, što znači da nam treba 20-ak takvih farmskih jedinica za proizvodnju prasadi, što nije puno za sedam godina. Nadalje, njihova pratnja kroz vertikalnu integraciju proizvodnje trebaju biti kooperativne farme malih i srednjih gospodarstava za uzgoj tovljenika, a kojih nam treba 150 do 200 na razini RH, s ciljanim prosječnim proizvodnim kapacitetima 1.400 do 2.100 tovljenika/turnusu. Niti ovaj proces nije prezahtjevan ukoliko ga promatrate kroz period od sedam godina, natuknuo je.

Financijski okvir od 350 milijuna eura u sedam godina

S druge strane, ističe, financijski okvir za investiranje u proizvodnju prasadi s kapacitetom od 45.000 krmača na 20 farmi košta okvirno oko 170 milijuna eura, te je dodatnih 180 milijuna eura neophodno investirati u izgradnju 150-200 kooperantskih farmi za uzgoj tovljenika, što je ukupno 350 milijuna eura, koje možemo 'linearno' podijeliti na projiciranih sedam godina. Radi se o godišnjoj investiciji i financijskom okviru od 50 milijuna eura.

Ukoliko pretpostavimo da je realno pokriti 30-ak posto navedene investicije kroz mjere Ruralnog razvoja, dolazimo do realne potrebe od 35 milijuna eura godišnje investicija da bi dostigli proizvodnju od 2,5 do 2,7 milijuna svinja kroz period od narednih sedam godina, uz pretpostavku da se svi navedeni kapaciteti tretiraju kao potpuno nove investicije. Realno je za reći da nam na ruku ide to što nekih 10-ak posto od navedenih kapaciteta imamo trenutno na stanju kroz prazne objekte u svinjogojstvu u RH.

Dr. Spajić napominje da su mu mnogi s kojima je već razgovarao iz branše o ovome projektu rekli da su to 'veliki brojevi i iznosi', što se tiče plana revitalizacije stočarskog sektora, koji je već niz godina u krizi. No, on je to usporedio s kupnjom novih traktora u RH, između 2005 i 2021. godine, kojih se godišnje u prosjeku kupi 1.020, a koji su prosječno vrijedni 85.000 eura, što znači da samo na 'traktorizaciju' u poljoprivredi godišnje odlazi oko 85 milijuna eura. Iako nema ništa protiv obnavljanja strukture mehanizacije, tvrdi kako je neophodno usmjeriti investiranje akumuliranih sredstava nazad u sektor poljoprivrede koji je na višem stupnju finalizacije proizvoda.

Međutim, ističe da ovaj projekt, da bi imali planirani broj krmača, veže na sebe još puno toga, kao što je barem 70-ak tehnologa u sektoru stočarske proizvodnje, što su dvije ili tri generacije studenata na naša dva fakulteta, koji tako dobivaju siguran posao. Nadalje, tu je dodatno upošljavanje najmanje dvije ili tri osobe srednjeg stupnja obrazovanja po farmi za potrebe 150-200 farmskih jedinica na OPG-ovima, kao i upošljavanje domaćih postojećih i novih klaoničkih kapaciteta, a koji su danas neiskorišteni u RH. Tu su tvornice stočne hrane, koje bi za dodatni milijun tovljenika i 45.000 krmača s prasadi trebale proizvesti oko 320.000 tona smjesa, kao i transportna branša za prijevoz prasadi i svinja između farmi i klaonica. Važno je svakako na kraju spomenuti i dobrobiti za ugostiteljstvo, odnosno turizam.

Dominantan uzgoj svinja za meso za rasjek

Isto tako, kaže, valja voditi računa o nusproizvodima koji bi nastajali u proizvodnji dodatnih milijun svinja, kao što je gnojovka/digestat, jer se radi o dva milijuna kubika godišnje, koje bi mogli plasirati na 35.000 ha, što je ušteda od 350 do 400 eura po ha na razini smanjenja korištenja mineralnih gnojiva, a što godišnje čini oko 12-13 milijuna eura akumuliranog kapitala u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje. Danas tehnologije postoje i one su znane ne samo za velike prozvođače, već i za one srednje i male.

U svinjogojstvu smo na 60 posto samodostatnosti

Naveo je primjere investiranja i provedbe programa svinjogojske proizvodnje u većim kompanijama u RH u periodu od 2006. i 2012. godine, gdje je samo u sustavu bivših Agrokorovih kompanija izgrađeno 18 komercijalnih većih farmskih jedinica te 38 manjih kooperantskih jedinica i sve one, nakon 15-ak godina, ne samo da rade već i velikim dijelom uz ostale tržišno orjentirane proizvođače nose proizvodnju u svinjogojstvu RH.

Dakle, ovaj stručnjak, koji je osam godina radio na planu investicija i realizaciji istih u sektoru ove proizvodnje, ističe da je i osnovno pitanje kojim će smjerom krenuti dalje svinjogojstvo u RH, je li to intenzivni ili ekstenzivni uzgoj, primjerice, kao što je onaj crne slavonske svinje? On ističe da je u svijetu dominantan uzgoj svinja do 110-120 kilograma (meso na rasjek), što je baza za dostizanje samodostatnosti u proizvodnji mesa, a da samo osam-deset posto čini nadogradnja u uzgoju, orijentirana na proizvode dodane vrijednosti kao što je španjolska patanegra, talijanski parma pršut, slavonski kulen, drniški pršut sl.

Ističe da je izvjesno da će u sljedećih tri do pet godina, skandinavske i sjevernoeuropske zemlje, imati manju proizvodnju svinja. Procjenjuje 1-3 milijuna iz razloga okolišnog pritiska velike koncentracije svinja po jedinici površine na sveukupno malom prostoru, što su primjeri Nizozemske i Danske, a koji broj će evidentno nedostajati na europskom tržištu gdje smo svjedoci divljanja cijena energenata i padanja/rasta cijena mesa u nadolazećem periodu. Sve ovo znači da će netko te svinje morati proizvesti, jer će nedostajati na tržištu.

Možemo li mi biti oni koje će od toga preuzeti i proizvesti barem milijun? Dakle, u novom programskom razdoblju, 2023-2030. za očekivati je moguće investiranje u sektor svinjogojske proizvodnju iz EU sredstava, pa zašto mi ne bi iskoristili tu priliku i pokrenuli uzgoj dodatnih milijun svinja. Uz adekvatnu okolišnu politiku i pametan pristup novim tehnologijama za nove generacije, za koje očekujemo da budu nositelji operativnih aktivnosti sve mora biti na 'screenu' te fokusu na dobrobiti životinja. Moramo znati da program razvoja svinjogojstva treba biti strateško pitanje. "Bit ću zadovoljan ukoliko za početak bude realizirano barem upola", zaključio je dr.sc. Spajić.


Tagovi

Uzgoj svinja Robert Spajić FAZOS CroAgro Španjolska Tovljenici Ruralni razvojOPG-ovi


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]