Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojište
  • 22.12.2011.

Gradnja gnojišta

  • 4.808
  • 169
  • 0

Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno u današnje vrijeme kad imamo sve manje stoke, a s druge strane to uvjetuju i zakonski propisi. Stajski je gnoj proizvod iznimno vrijedan za cjelokupnu biljnu proizvodnju pa je važno shvatiti da ga treba pravilno skladištiti i čuvati od ispiranja jer se tako smanjuje njegova vrijednost. Stajski gnoj nezamjenjiv je u održavanju i povećanju plodnosti tla, osigurava stabilne i visoke prinose odlične kvalitete te optimalno djeluje na dugoročno ekonomičnu opskrbu usjeva hranivima. Pravilnom primjenom stajskog gnoja nema negativnog utjecaja na okoliš.

Nitratna direktiva

Odnosi se na zaštitu voda od onečišćenja čiji su izvor nitrati iz poljoprivrednih izvora (COUNCIL DIRECTIVE 91 / 676 / EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources “NITRATES DIRECTIVE”). Nitrati u tlo dolaze prekomjernim unosom dušika u tlo iz mineralnih gnojiva ili iz stajskog gnoja ako se njima nepravilno gospodari (prevelik unos, unos kada su tla zasićena vodom, kada su velike vrućine, i dr.). Također se nitrati ispiru i iz gnoja koji je uskladišten i zrije na tlu ili u gnojištima koja su propusna.

Kod gradnje novih gnojišta treba o tome voditi računa, kao i o usklađivanju s propisima da ih ne bi u skoroj budućnosti trebalo rušiti i graditi nova, posebno na područjima koja će biti proglašena „područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivima od nitrata“, odnosno područjima na kojima će se primjenjivati odredbe nitratne direktive. Odluka o proglašenju tih područja trebala bi biti donesena do kraja ove godine.

Propis koji trenutno određuje poštivanje odredbi nitratne direktive kod nas je Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08, od 19.5.2008. godine), a njegova primjena započinje danom ulaska Republike Hrvatske u EU.

Glavni zahtjev koji se odnosi na poštivanje nitratne direktive godišnje je ograničenje primjene čistog dušika na poljoprivrednim površinama na količinu od 210 kg/ha.

U tablici 1) nalazi se izračun ukupne količine pojedinog gnojiva, koja se može godišnje izvesti na poljoprivredne površine. Mišljenja sam da nama u većem dijelu Hrvatske još uvijek ne prijeti nikakva opasnost od prekoračenja količine dušika kod gnojidbe polja s obzirom na vrlo nisko opterećenje površina brojem UG odnosno životinja.

Gradnja gnojišta

Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva stajski gnoj treba skladištiti na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, u gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u nekim drugim spremnicima.

Spremnici, platoi, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

Potrebno je osigurati prostor za prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje.

Prema Pravilniku za jedno uvjetno grlo (UG) potrebno je osigurati:

  • za kruti stajski gnoj najmanje 4 m² /UG površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m³/UG prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra
  • za gnojnicu (tekući dio) je potrebno napraviti spremnik od 2 m³/UG
  • za skladištenje gnojovke u lagunama treba osigurati 10 m³/UO

Prema dosadašnjim iskustvima s terena za šestomjesečno razdoblje čuvanja stajskog gnoja potrebno je osigurati veće spremnike, pogotovo kod skladištenja gnoja visokoproizvodnih životinja. Preporuka je i naših susjeda Slovenaca, koji imaju veće iskustvo od nas, da se grade veća gnojišta od preporučenih. Stoga je preporuka da se gradi minimalno 6 m²/UG gnojišta za kruti stajski gnoj ili 12 m³/UG lagune za gnojovku.

Gradnja novoga ili proširenje kapaciteta postojećeg gnojišta pripada građevinskim radovima rekonstrukcije postojećeg objekta pa je prije izvođenja radova potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju. Gnojište, kao i silosi, sastavni je dio gospodarskog objekta za držanje stoke (staje) i svaka izmjena u smislu povećanja kapaciteta prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji traži ishođenje građevinske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima gradnje.

Izračun veličine potrebnog gnojišta

Da bi gospodarstvo znalo koliki prostor za gnoj treba urediti, mora preračunati ukupan broj životinja u svojoj staji u ukupan broj UG prema sljedećoj tablici:

U tablici 2) se osim koeficijenta za izračun broja uvjetnih grla (UG) nalazi i prosječna količina dušika, koju tijekom jedne godine proizvodi jedno UG. To nam je važno za izračun potrebnih površina koje gospodarstvo mora imati da se zadovolji uvjet ograničenja primjene maksimalne količine čistog dušika od 210 kg po hektaru.

Važno je također naglasiti da je uvijek potrebno osigurati i spremnik (jamu) za tekući dio jer i u sustavima krutog izgnojavanja uvijek je dio gnoja u obliku gnojovke i/ili gnojnice. Osim toga, gnojišta su gotovo uvijek otvorena sa svih strana (platoi) ili imaju nenatkrivenu odnosno otvorenu gornju stranu i jedan bočni zid za ulazak mehanizacije pa nakon kiše dolazi do otjecanja viška vode koja se nakupi u gnoju.

Gnojišta nije nužno ograđivati sa svih strana i podizati zidove jer to poskupljuje gradnju, ali je često to jedino rješenje želi li se spriječiti ispiranje vrlo vrijednih hraniva iz gnoja i onečišćenje okoliša, odnosno okolnih vodotokova i podzemnih voda. Važan je razlog gradnje zidova s barem tri strane i taj što se tako gnoj lakše slaže i manipulacija je jednostavnija.

U nastavku su tri jednostavna primjera izračuna potrebnog prostora za gnoj:
Primjer 1 (30 krava):
Farma od 30 krava i 30 komada raznih kategorija podmlatka ima oko 45 UG
(30 krava = 30 UG + 15 junica do 1 god. = 4,5 UG + 15 junica iznad 1 god. = 9 UG)
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
45 UG x 6 m² = 270 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
45 UG x 2 m³ = 90 m³ gnojne jame

Primjer 2 (10 krava i 4 krmače):
Gospodarstvo ima 10 krava s podmlatkom i 4 krmače s tovom ima oko 22 UG
(10 krava = 10 UG + 5 junica do 1 god. = 1,5 UG + 5 junica iznad 1 god. = 3 UG )
(10 krmača = 3 UG + 40 tovljenika = 6 UG)
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
22 UG x 6 m² = 132 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
22 UG x 2 m³ = 44 m³ gnojne jame

Primjer 1 (40 koza ili ovaca):
Farma od 40 koza ili ovaca : 6 UG
Za taj broj UG potrebno je osigurati:
6 UG x 6 m² = 36 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i
6 UG x 2 m³ = 12 m³ gnojne jame

Autor: Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Gnojište Stajsko gnojivo Pravilnik


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P