Hektari ih koče u razvoju ponude sireva

Nizina istočnohrvatske ravnice domaćin je kozarskog gospodarstva Josipa Đurkovića o čijem smo uspjehu mnogo puta pisali.

On, zahvaljujući entuzijazmu i ljubavi prema poslu, s obitelji već dva i pol desetljeća pridonosi uspješno se baveći kozarstvom kojim su se nekoć davno bavili siromasi kako bi ostvarili stabilan izvor prihoda.

Prednost kozarstva se ogleda u tome što ne zahtijeva puno opreme i kapitala, već pregršt ljubavi i odgovornosti neophodnih za obavljanje uobičajenih zadataka poput hranidbe i mužnje.

Imajući u vidu da je Francuska Alpina izrazito otporna i prilagodljiva mliječna pasmina koja u laktaciji od 230 do 240 dana daje 600 do 900 litara mlijeka te da već pri prvom jarenju oko 30% koza ima dvoje jaradi u leglu - što je pokazatelj dobre plodnosti, Josipovo je gospodarstvo okrunjeno matičnim stadom čiste Alpine koje broji 50 koza.

Nagrađenog sirara koči nedostatak zemljišta

Domaća zemlja za domaćeg čovjeka

Kao i brojni drugi poljoprivrednici, Đurkovići se bore s problemom nedostatka zemljišta koje im je budući da su stočari od neophodne važnosti. Od države nisu dobili određenu količinu koju su trebali te im je proizvodna djelatnost nažalost ograničena na četiri hektara. Unatoč prostornim ograničenjima, i dalje nisu odustali od svog sna i prirodne prehrane koza te za hranidbu koriste kukuruz, zob, ječam i tritikal.

Registrirana sirana izbacuje prava blaga!

Oni su, iako mali, zapravo vrlo veliki - po radu i trudu. U sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prije nekoliko godina registrirali su i siranu odakle proizlaze prava inovativna bogatstva. Osim klasičnim (svježim, mladim, malo zrelijim i dimljenim), ponose se unikatnim kozjim sirom s rumom koji je 2014. godine proglašen šampionom u Šibeniku.

Jeste li kušali sir s rumom?

"Kćer nam je poslala bocu ruma iz Kanade. Narezali smo sir i pijuckali rum. Shvatili smo kako se okusi graciozno slažu. Te je večeri nastala ideja o siru koji je ubrzo postao šampion. Dobili smo ponudu da proizvodimo nagrađivani sir na veliko za austrijsko tržište, no, na žalost, morali smo odbiti jer nismo u mogućnosti. Nismo veliki. Godišnje proizvedemo tri do četiri tone kozjeg sira ukupno, a oni su potraživali tonu sira mjesečno", priča Josip Đurković.

Ekstremni primjerci kako slano i slatko idu skupa!

Uspješno eksperimentiranju i s raznim drugim dodacima, poput prženih lješnjaka, cikle, bosiljka, kima, jabuke, feferona, meda, kikirikija, vlasca, pistacija, grožđa i drugih začina, koji su svaki njihov proizvod okusom i izgledom učinili originalnim i jedinstvenim.

"Idemo do ekstrema kako bi pokazali da slatko i slano idu zajedno. Sir sa čokoladom je najbolji primjer takvom razmišljanju. No, da ne pretjerujemo, sir je uvijek sir i poanta u cijeloj proizvodnji je da se prvo mora osjetiti sir, a tek potom začini. Uzimajući u obzir da nas često nagrađuju, možemo ponosno reći da smo pronašli dobru mjeru između sira i začina. Žao nam je što nemamo novca za patentiranje svih naših unikatnih recepata", dodaje Đurković.

Budući da su sirevi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Đurković čista priroda te da od aditiva koriste jedino sol koja se upotrebljavala i prije masovne industrijske proizvodnje, sir ne može trajati dulje od mjesec dana, što je adekvatan pokazatelj zdrave hrane, odnosno izostanka konzervansa i kemije, stoga ga potrošači rado uvrštavaju na listu omiljenih sireva.

Potpis kvalitetnog rada - brojne nagrade!

Redovito sudjeluju na raznim natjecanjima gdje su okrunjeni brojnim nagradama. "Imamo preko stotinu medalja, od čega je 80 zlatnih, međutim, jedva spajamo kraj s krajem. Tržimo sir, kupujemo hranu i vrtimo se u krug", kazao je proizvođač kozjih sireva, Josip Đurković objašnjavajući kako na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ima puno posla, a malo zarade. Na sreću, pomažu mu vrijedni članovi obitelji, supruga i sin, bez čije podrške i pomoći ne bi mogao.

Puno posla, a malo zarade

Radni dan na gospodarstvu ove obitelji počinje rano kada treba pomusti sve koze koje mlijeko stvaraju svakih dvadesetičetiti sata. Nešto više mlijeka stvaraju po noći te je od neophodne važnosti u pravilnim razmacima vršiti mužnja dva puta dnevno (ujutro i navečer), a po mogućnosti u isto vrijeme, odnosno u razmacima od oko 12 sati.

S obzirom na hrvatski standard, cijena njihovog, a ujedno i jednog od najnagrađivanijih sireva kreće se oko 30 kuna za 300 grama, što je dostupno mnogim novčanicima željnim zdravih, domaćih proizvoda bez aditiva.

Ne ovise o velikim gigantima i mljekarama!

"Proizvodimo i kozje mlijeko koje se prema kemijskoj strukturi ubraja u mlijeka najsličnija majčinom. Iznimno nam je drago što su naš trud i kvaliteta prepoznati od strane potrošača koje smatramo najvećom nagradom. Upravo stoga, mi radimo finalni proizvod i ne ovisimo o velikim gigantima i mljekarama", ističe Đurković.

Izvor fotografija: Josip Đurković Facebook