Hrvatskoj za vlastite potrebe nedostaje proizvodnja milijun tovljenika

Restoran Plavi podrum, mesnice, na posljetku i moderna klaonica, sve su to sinonimi za UTD Ravlić, poznatu i priznatu osječku tvrtku u segmentu mesoprerađivačke industrije. Ove godine obilježavaju 50. godišnjicu postojanja, što je, uz brojne nagrade za kvalitetu na ovogodišnjem Novosadskom sajmu, izravan povod da o sadašnjem trenutku tvrtke, stanju na tržištu, ali i budućim planovima razgovaramo s vlasnikom, Zlatkom Ravlićem.

O vašoj tvrtki se svakako dovoljno zna, ali otkrijte nam koje je značenje UTD-a iz vašeg naziva.
- Riječ je zapravo o skraćenici ugostiteljsko-trgovačka djelatnost, jer mi smo još uvijek registrirani kao obrt, kao obiteljska tvrtka koju su 60-ih godina postavili na noge moji roditelji. Krenulo se od malog bifea, koji je iz krčme izrastao do restorana s klaonicom. Potom smo investirali u klaonicu na novoj lokaciji, pa u preradu mesa, rasjekaonicu, pa zaključno do današnje velike klaonice... Sve to je pratio i razvoj poslovanja preko maloprodaje, potom veleprodaje, uvoz, izvoz... Uglavnom sve je krenulo od obiteljskog posla koji su vodili moja majka i moj otac.

Sve zbog janjetine

Kao što je prijelomni korak u vašem poslovanju napravljen izgradnjom suvremene klaonice, restoran Plavi podrum bio je prvi pravi iskorak.
- Plavi podrum je u posljednjih četiri-pet godina svrstan u kategoriju 100 najboljih restorana u Hrvatskoj. Na to smo ponosni, održavamo taj visoki nivo i to nam je od početka i temelj svega. Što se tiče klaonice, širenje je doista počelo upravo zbog restorana.
Specijalitet kuće je bila janjetina i jela od janjećeg mesa, tako da smo imali klaonicu odmah uz restoran i koja, jasno, nije zadovoljavala naše potrebe. Zbog izmještanja tražili smo za nju novu lokaciju u perifernom dijelu grada i tako smo došli do ove sadašnje lokacije između Josipovca i Petrijevaca. Prvo smo ovdje izgradili klaonicu koja je 1993. godine pod svojim rednim brojem bila registrirana u Ministarstvu poljoprivrede. Posve logično potom se stvorila misao o otvaranju mesnica, slijedila je prva, druga... do broja od sadašnjih 15 maloprodaja.

Klaonica po mjeri EU

No je li današnja klaonica morala biti toliko suvremena, oni koji su vidjeli njezinu unutrašnjost po čistoći i urednosti uspoređuju je s bankom ili ljekarnom.
- Dakle, naša prva klaonica bila je uvjetna i mi bismo dobili uvjerenje za određeno vrijeme, kao uostalom što je bila situacija i s većinom tadašnjih klaonica u Hrvatskoj. Međutim, znali smo da ćemo ući u EU, da će se kriteriji dizati, poput stalne brige za zadovoljavanjem veterinarsko-sanitarnih uvjeta, ali jasno i povećanjem klaoničkih kapaciteta... Dakle, znao sam da ta postojeća klaonica ne bi mogla još dugo “živjeti”. Ušao sam u investiciju, koja je bila podijeljena u nekoliko faza. Prvo smo uz tu postojeću klaonicu, prije 12 godina napravili objekt prerade i rasijecanja mesa, tzv. zapadno krilo. Kako sam osiguravao kreditna sredstva, tako sam ulazio u nove investicije, slijedila je gospodarska zgrada u kojoj su ekološka postrojenja i pročištač otpadnih voda, postrojenje za hlađenje u minus režimu, a potom je jasno na red došla i nova klaonica u istočnom krilu, sada jedinstvenog objekta. Ovakav objekt je bio potreban jer u Hrvatskoj vapimo za pravim klaonicama. Uostalom mi smo ovdje i na izvoru sirovinske baze - što se tiče papkara; svinja, goveda, odojaka i prasaca. Da bismo napravili ovakvu klaonicu, koristili smo iskustva stručnih ljudi, osobno sam sa svojim stručnim timom rukovodećih ljudi proputovao po Europi zasigurno 50-ak tisuća kilometra. S potencijalnim izvođačima radova, a u Europi ih je samo šest koji rade klaoničke objekte, obišao sam referentne objekte u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj... Tvrtka Riniker, naš dobavljač klaoničke opreme iz Austrije, sada isto tako svoje potencijalne kupce, pa upravo i one iz Europe, vodi k nama kao njihov referentni centar. I zanimljivo od pet njihovih posjeta k nama, dogovorena je izgradnja četiri nove klaonice! Znači da sam napravio dobar posao, odnosno sada ja svojim izvođačima osiguravam nove angažmane!

Iznad 100 posto

No pogađa li vas to što konkurencija, koja zadovoljava očito manje sanitarno-veterinarske uvjete, i dalje opstaje na tržištu?
- Sve klaonice koje su na visokoj tehnološkoj razini imaju svoju produktivnost, ali i fiksne troškove koje male klaonice nemaju. Od HACCP-a koji provodi tim sastavljen od visokoobrazovanih mladih stručnjaka inženjera prehrambene tehnologije, koji nisu produktivni, ali definitvno su u funkciji da bi se mogla provoditi sljedivost tehnološkog procesa, potom sanitacija i dezinfekcija opreme, veličina objekta, način pristupa klanju, a u nas je to omamljivanje s CO2, higijenski čvorovi...

Doista, minimum traženih veterinarsko-sanitarnih uvjeta možete zadovoljiti i s 10, 15, a može biti i preko 100 posto. Ja vjerujem da sam u tom rangu preko 100 posto i to je nešto što je skupo. Mi, budući da za dezinfekciju koristimo agresivna sredstva i da u procesu proizvodnje imamo i organskih otpadaka poput krvi ili masnoća, imamo ugrađen i sustav za pročišćavanje vode. Osim Ravlić klaonice, možda još samo jedna klaonica ima takvo nešto. Kako plaćam ulaznu vodu, tako plaćam i litru pročišćene vode.

S druge strane, danas na sivom tržištu još uvijek možete dobiti robu bez PDV-a, male klaonice nemaju stalnu veterinarsku službu, nemaju, službeno, ni konfiskata poput biološkog otpada, crijevnih kompleta, krvi pa do uginuća, tako da je još mnogo preskočenih cjelina u tom zadanom nizu. A sve su to troškovi koji kreiraju cijenu mesa. Kada ih nemate, naravno da ste konkurentni i uzimate velikima dio potencijalnih korisnika usluga. I nažalost, bit će tako dok se jednog dana pod kontrolu ne stavi desetak klaonica.

Nedostaje milijun tovljenika

Kakvo je stanje na domaćem tržištu svinja, potičete li domaću proizvodnju?
- Svinja na domaćem tržištu trenutno ima dovoljno, ali taj nivo će još trebati dizati. No cijenim da nam, isto tako, nedostaje milijun tovljenika kako bismo dosegnuli brojku potrebnu da bismo imali svinja dovoljno iz vlastitog tova. Taj dio se definitivno nadopunjava konfekcioniranim mesom iz EU. Ja sam bio u jednoj izvoznoj klaonici u Mađarskoj pa sam vidio da neke kategorije mesa koje su nepojmljive našem tržištu idu na neka druga, poput Koreje i Japana. Ono što je u nas "van klasa", nekome je visoka klasa. Primjerice, za Španjolsku i Italiju idu pršuti, mi smo navikli na mesnatiju slaninu, koju uvozimo iz Danske, Nizozemske i Njemačke, dok slanina hamburger, koja je malo masnija nego što smo mi navikli, odlazi u Japan! Sve što proizvedu u toj klaonici u Mađarskoj, a njihovo godišnje klanje svinja je 1,1 milijun, odnosno dva milijuna komada slanine otprilike težine od pet kilograma, ide u Japan i Koreju. A takva roba u nas jednostavno ne bi prošla.

Rasjekaonica - završna investicija

Što se još planira za budućnost?
- Bavim se mišlju da mi kao izvozni objekt napravimo veliku rasjekaonicu mesa, u kojoj ćemo moći dnevno rasjeći dvije do tri tisuće životinja. Onda prema uzoru na navedeni primjer u Mađarskoj, napravili bismo svojevrsnu burzu mesa, tako da i mi možemo klasificirati i plasirati meso na tržišta prema kategorijama, kao što to rade vani. To je budućnost, ali to je i investicija vrijedna između 2 i 2,5 milijuna eura. No tada bi sve što smo započeli bilo posve zaokruženo.

Dodirne točke s Beljem

Važan segment vaše ponude je i uslužno klanje.
- Jasno je da radimo i uslugu za velike mesne industrije poput Gavrilovića, Pivca, nešto za PIK Vrbovec...
Što je s Beljem, neosporno je da su i oni investirali u nove farme?
- Belje je ovdje izgradilo veliki broj modernih farmi, što pozdravljam kao kvalitetan potez za oživljavanje privrede u Slavoniji i Baranji, koja je izvorno i logična lokacija za ovakav oblik agrarne i stočarske proizvodnje. No zbog dislociranosti PIK-a Vrbovec nužna je jedna klaonica koja bi bez mnogo transportnih troškova, kala i uginuća, mogla dati kvalitetan servis usluge klanja, za što je klaonica "Ravlić" logičan i kompatibilan izbor. Neki su razgovori išli u smjeru da bi mi za njih radili taj dio posla i postoje dodirne točke. No prema najavama iz Uprave Belja, razmišlja se o gradnji klaonice, čak i nešto većih kapaciteta od mojih i to je prema mojim spoznajama budućnost njihova razmišljanja u sljedeće dvije godine.
Sve klaonice koje su na visokoj tehnološkoj razini imaju svoju produktivnost, ali i fiksne troškove koje male klaonice nemaju, pa im tako nelojalno konkuriraju

Autor: Dario KUŠTRO