Ide li termin 'čvarci' uz kozji sir? Tatjana i Željko dokazali da može i stvorili jedinstven proizvod

"Krenuli smo s dvije koze da bi imali mlijeko za djecu. Ta je odluka pala iz zdravstvenih razloga. Kako se dogodilo da nakon dvije godine imamo malo stado i aktivan OPG? Neplanirano, jedno je vodilo drugom", govori Tatjana Lovrić Jovanović iz Komletinaca nedaleko Vinkovaca čija obitelj od samih početaka širi stado i to isključivo iz vlastitog uzgoja. Zanimljivo je da nemaju svoje zemlje već sijeno prikupljaju po starim i napuštenim šljivicima, a ostalo kupuju. 

Siriti je počela prije više od pet godina kada im je ostala prva veća količina kozjeg mlijeka. "Danas nudimo široku lepezu sireva - polutvrde dimljene, mlade, s raznim okusima, poput sira s vlascem, koprivom, češnjakom, paprikom, šunkom, kulenom, orasima, ali i od naranče i limuna", doznajemo. No, to nije sve jer u ponudi imaju još puno toga: marinirane sireve u ulju, s bučinim, maslinovim, suncokretovom i orahovim uljem te još neke kombinacije, a ne treba zaboraviti niti na ribanac.

Godinu dana radili na recepturi

Ipak, zahvalnost za nenadanu popularnost njihovih proizvoda Tatjana priznaje suprugu Željku koji je bio uporan u ostvarenju zamisli o čvarcima od kozjeg sira. "Nije mi vjerovala kada sam govorio da će se kupcima tako nešto svidjeti, a bila je skeptična i u vezi samog nastanka novog proizvoda. Naime, termin 'čvarci' i kozji sir baš i ne idu zajedno", smije se Željko dok se prisjeća probijanja leda. Ali bio je u pravu, ne samo da se kupcima svidio novitet na tržištu, već je postao pravi hit.

Klasični čvarci su prepoznatljivi po hrskavosti, a to je sa sirom, pogotovo kozjim, bilo vrlo teško postići. U početku su ih nudili prijateljima za probu, uskoro i stidljivo na sajmovima gdje mnogi nisu vjerovali da se radi o proizvodu od sira. A kako nastaju? To ostaje tajna. Otkrivaju tek da se, nakon rezanja sira na kockice, dimljenja i odležavanja na zraku, završni šmek dobiva od začina s njihovog imanja. Jedinstveni su u svijetu te se nadaju da će ga uspjeti zaštititi kao hrvatski proizvod.

"Godinu dana smo radili na recepturi i konačno smo novi proizvod prezentirali 2016. godine na sajmu u Osijeku gdje je izazvao vrlo pozitivne reakcije i znatiželju. Najveće zadovoljstvo smo primijetili kod vegetarijanaca koji su kod nas naišli na čvarke baš po njihovoj želji. Osim njih, turisti iz inozemstva - Amerikanci, Francuzi, Talijani i ostali – bili su više nego oduševljeni", prisjećaju se. Čvarci od kozjeg sira zapravo su grickalice i vrlo su zdrave pa ih mogu, bez straha od negativnih posljedica, konzumirati i djeca. Odraslima će pak odlično pasati uz čašu vina ili piva, preporučuju inovativni Slavonci.

Jedina žena kozarica na istoku Slavonije

Za sada se promoviraju izlažući na specijaliziranim sajmovima koje najviše posjećuju dobri poznavatelji hrane jer novaca za drugačiju promociju nemaju. "Gurmani raspoznaju čisti kozji sir od ostalih, onih rađenih od mješavina mlijeka", potvrđuje Željko iz osobnog iskustva.

Većinu drugih proizvoda prodaju na kućnom pragu, neki naručuju i putem interneta, a surađuju i s udrugom Klaster. "Posjećujemo sajmove u Vodnjanu, Virovitici, Vinkovcima, Osijeku, Našicama i Nijemcima, ponajviše zahvaljujući Gradu Otoku koji podržava male proizvođače", ubacuje se Tatjana koja je jedina žena kozarica na istoku Slavonije. Napomenimo da ovo dvoje supružnika sve poslove obavljaju sami, uz povremenu pomoć djece – kada mladi imaju volje i vremena.

Kozarstvo je jako zahtjevno i traži veliko odricanje, a i sama proizvodnja sira nije mali posao. Planiraju širenje, no to prvenstveno ovisi o mogućnostima financiranja. "Do sada smo se financirali sami, a krenuli smo doista od nule. U budućnosti se nadamo nekim sredstvima iz fondova Europske unije jer nam je zaista velika želja proširiti posao", govore. Dodaju da nije isto biti mladi OPG-ovac koji kreće od nule i bez zemlje, ili imati 25 hektara zemlje i kapital od stotinjak tisuća kuna.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a bi im značilo puno

"Skrenula bih pažnju na natječaje za male stočare. Naime, mislim da bi nas trebali poštedjeti PDV-a prilikom kupnje strojeva, stoke i ostaloga kako bi te fondove što bolje iskoristili, a naša mala gospodarstva unaprijedili. Zašto ne bi i mi mogli za taj novac kupiti još stada ili nešto drugo?", pita se Tatjana. Spomenimo da uz koze drže i svinje, a uzgajaju još koke hrvatice, nesilice, koje su na slobodnom uzgoju. Uz petero djece, ova se složna obitelj nada da će zarada od stočarstva biti dovoljna da si osiguraju lijepu budućnost. Roditelji vjeruju da će barem netko od potomaka nastaviti stopama majke i oca.

"Smatramo da ima puno mladih obitelji koji se žele, poput nas, baviti stočarstvom, ali se boje neuspjeha, teškoća i zatvorenih vratiju raznoraznih institucija. No, ne treba se biti malodušan već hrabro krenuti u posao", poručuju poduzetni supružnici te potiču na slogu i suradnju. "Najbitnije je da kupujemo jedni od drugih, da što manje uvozimo, jer samo tako svi zajedno možemo u budućnosti napredovati. Kupujmo domaće, kupujmo hrvatsko", njihova je poruka svima nama.