Puno je lakše raditi ovako, a i jaja su zdravija jer se perad normalno hrani, po sopstvenoj volji. Stalno su puštene i imaju svoju slobodu.
Već neki duži vremenski period u intenzivnom načinu gajenja peradi dominiraju mnogi hibridi selekcionisani tako da jedni daju dosta jaja uz minimalnu potrošnju koncentrovane hrane i kavezni sistem uzgoja, a drugi dosta mesa uz brz prirast.
Iako ovakav način držanja sigurno donosi veću zaradu, mnogi peradari se u posljednje vrijeme ponovo vraćaju takozvanim čistim rasama kokoši svjetskog porijekla. Prateći tržište i zahtjeve kupaca da meso i jaja ne budu proizvedeni u uslovima kakvi su na klasičnim farmama, već u prirodnijoj sredini, mnogi proizvođači uzgajaju kokošja jata u manjim kokošinjcima sa ispustima koji su zatravljeni.
Jedan od proizvođača na kog su uticali navedeni benefiti u proizvodnji je i Halid Hadžić, iz Donjeg Vakufa. Njegovo jato broji 100 koka nosilja i kako sam kaže, odlučio se isključivo za slobodni uzgoj jer je danas sve manje ljudi koji se bave ovom proizvodnjom i praktikuju ovaj vid držanja kokoši.
Sa novim sistemom uzgoja koka nosilja, očekuju dnevni prosjek i do 4.800 jaja
"Puno je lakše raditi ovako, a i jaja su zdravija jer se perad normalno hrani, po sopstvenoj volji. Stalno su puštene i imaju svoju slobodu", priča za Agroklub Hadžić i dodaje da je još uvijek nov u svemu tome, ali planira da proširi proizvodnju.
Za ovaj izbor bilo je presudno to što je u njegovoj opštini teško pronaći prava domaća jaja, koja su puno hranjivija i zdravija od kupovnih iz tržnih centara ili trgovina, a na pitanje kako je riješio pitanje plasmana svojih proizvoda, kaže da je zadovoljan i da sa tim nema problema.
"Kupuje lokalno stanovništvo, a bilo bi dobro i kada bi se povezali sa nekom od prodavnica ili tržnih cenatra pa da i njima ponudimo naša jaja. Iz iskustva znam da se ljudi rijetko odlučuju za domaću robu jer je malo skuplja, što je posebno izraženo posljednjih godina", navodi ovaj uzgajivač.
Kako ističe, poticaje od države nikada nije dobio niti ima želju da se prijavljuje na raspisane Javne pozive. "Mišljenja sam da je za nas sitne poljoprivrednike teško dobiti neku potporu pa se ni ne prijavljujem tu", iskren je Halid.
Svoje koke hrani isključivo domaćom hranom koju sije na vlastitim njivama, odnosno, najviše im daje kukuruz i pšenicu. "Perad smo smjestili u manje objekte privremeno, sve dok ne intenziviramo proizvodnju i ne budemo u mogućnosti da izgradimo prave prostorije za njih", otkriva nam svoje planove.
Ovaj uzgajivač, kao i većina drugih, u vrijeme pandemije korona virusa nije pretjerano zadovoljan kako ide prodaja proizvedenih dobara i činjenica je da su posebno mali poduzetnici ugroženi, ali vjeruje da proizvodnja jaja ima potencijal i zato će vrijedno raditi kako bi uspio da je proširi što prije.
Tagovi
Autor