Kako isplanirati proizvodnju stočne hrane za godinu dana?

Stočarstvo nije moguće zamisliti bez pašnjaka. Sezona ispaše stoke u našim klimatskim uslovima traje oko 180 dana, od maja do novembra mjeseca. 

Na osnovu raspoloživih kapaciteta za ove namjene, odnosno planiranog vremena koje će životinje provesti na polju, proizvođač može jednostavno da izračuna koje površine treba da obezbjedi i koje vrste usjeva treba da planira da bi zadovoljio hranidbene potrebe za godinu dana, navodi stručnjak za stočarstvo, Dragoljub Krajnović.

Kako smanjiti gubitke kod pripreme sijena?

Podrazumijeva se da i pri ovakvim uslovima proizvodnje treba planirati rezerve hrane koje se standardno kreću oko 10 procenata od ukupnih potreba. Struktura proizvodnje stočne hrane u brdsko-planinskim područjima za potrebe jednog uslovnog grla izgleda ovako:

• za sijeno sa zasijanih livada (ili lucerka), dnevne potrebe su šest kilograma, a godišnje 2.200 kg. Planirani prinos osam tona po hektaru, a potrebna površina 0,28 ha;
• za kukuruznu silažu predviđene dnevne potrebe su 25 kg, a 9.200 kg su ukupne godišnje potrebe. Planirani prinos je 30 t/ha sa neophodnom površinom od 0,31 ha;
• sijani travnjaci trebalo bi da omoguće 25 kg travne mase dnevno i 9.200kg na godišnjem nivou. Prinos se planira na 30t/ha, sa površine od 0,31 ha;
• za silažnu smješu grašak/grahorice sa ovsem/pšenicom/tritikaleom može se očekivati 25 kg dnevno, a ukupno 9.200 kg za godinu dana. Planirani prinos je 30 t/ha, na uzgajanoj površini od 0,31 ha;

Ukoliko se prihvati ovakvo planiranje programa proizvodnje, na posmatranom području bilo bi potrebno da se obezbijedi 59 ari prostora po jednom uslovnom grlu, što zbirno iznosi 10 ovaca, odnosno koza, ističe Krajnović.

Nadmorska visina uslovljava i način ishrane koza i ovaca

Za planinske predjele, gdje je nadmorska visina iznad 1.000 m, dostupni su jedino (mogu se koristiti) prirodni i sijani travnjaci. Ovo direktno uslovljava i način ishrane za koze i ovce koji je bez obzira na tip, baziran isključivo na travnim površinama. Struktura proizvodnje stočne hrane u izrazito planinskom kraju, za potrebe jednog uslovnog grla može se organizovati na sljedeći način:

• za livadsko sijeno dnevne potrebe su šest kilograma, a na godišnjem nivou iznosi 2.200 kg. Očekivani prinos sa prirodnih livada je četiri tone dok je sa sijanih osam tona po hektaru. Potrebne površine za prirodne livade procjenjuju se na 0,55 ha, a za one sijane procjene su na 0,28 ha;
• za travnu silažu preporučene potrebe su 25 t na dnevnom nivou, a ukupne (godišnje) iznose 9.200 kg.

Procijenjena proizvodnja može se ostvariti na prirodnim livadama površine od 0,92 ha.

Slično brdskim područjima i na brdsko-planinskim terenima u zavisnosti od konkretnog slučaja korištenje prirodnih i sijanih travnjaka može se bazirati samo na jednom tipu ili se oni mogu kombinovati u različitim odnosima. Konkretno, za grupu od 10 ovaca/koza trebalo bi obezbjediti 1,47 ha prirodnih ili 74 ara zasijanih travnjaka, naglašava ovaj stručnjak.