Kako spriječiti pojavu i širenje zaraznih bolesti svinja?

Kako tvrdi savjetodavac za stočarstvo, diplomirani inženjer Dragan Jakovljević, jačanjem mjera biosigurnosti, smanjuje se rizik od unošenja uzročnika bolesti na farmu i njihovog širenja. Zato je navedena mjera prioritet u aktivnostima koje poduzima stočar. Sve osobe koje dolaze na farmu, ne bi smjele prije ulaska dolaziti u kontakt sa svinjama. Jakovljević naglašava da posjetitelje treba pitati jesu li nedavno bili na mjestima koja mogu biti zaražena, poput klaonica, tržnica, farmi svinja ili drugih mjesta gdje se radilo sa svinjama ili leševima uginulih svinja. Ako jesu, ne mogu biti pušteni na farmu, osim ako se prethodno ne primjene posebne i stroge mjere biosigurnosti.

Radnici na farmi trebaju redovno dezinficirati odjeću

Za posjetitelje i druge poljoprivredne proizvođače i radnike na farmi je potrebno osigurati odjeću za jednokratnu upotrebu i obuću koja se koristi isključivo na farmi. Na manjim farmama je uobičajeno da farmeri ne presvlače odjeću i obuću nakon rada sa svinjama. Međutim, u takvim slučajevima se preporučuje korištenje odjeće i obuće samo za rad u objektima sa svinjama. Poslije čišćenja i uklanjanja vidljive organske tvari, obavlja se dezinfekcija odjeće. Ipak, dezinfekcija nema smisla ako se na odjeći ili obući nalazi gnojivo, jer onda dezinfekcijsko sredstvo neće biti efikasno.

Vozila za prijevoz svinja veliki rizik za širenje infekcije

Vozači i njihova vozila kojima se prevoze svinje na tržnice ili klaonice su veliki rizik za unošenje i širenje infekcije. Vozila se moraju mehanički dobro očistiti, oprati i dezinficirati nakon svake isporuke, jer ako nisu dobro očišćena, ona će prenijeti izmet, pljuvačku ili urin s jedne farme ili klaonice na drugu. Također, svi instrumenti i oprema koji se unose na farmu, moraju biti čisti i dezinficirani. 

Postoji nekoliko važnih sektora bitnih za akcijski plan dezinfekcije, a to su:

• procjena;
• čišćenje;
• pranje;
• dezinfekcija i provjera;
• ocjena svih obavljenih poslova.

Procjena obuhvaća identifikaciju uzročnika bolesti, način prenošenja, kao i određivanje vrste sredstava za dezinfekciju. Bolesna životinja dolazi u dodir s podom i ogradama boksa, pojilicom, hranilicom, raznom opremom i sva ta oprema u okruženju može biti kontaminirana.

Efikasno čišćenje i pranje može eliminirati 99% mikroorganizama

Sljedeći korak koji treba obaviti je čišćenje. Suho čišćenje je struganje i uklanjanje svih nečistoća s površina (izmet, hrana, prašina i otpaci iz okoline). Ako je površina suha i prašnjava treba je poprskati vodom. Cilj je uklanjanje što više organske tvari jer prisustvo organske tvari predstavlja zaštitni sloj za mikroorganizme u dužem periodu ne samo od vanjskih uvjeta već i od djelovanja dezinfekcije. Procjenjuje se da se samo čišćenjem 90% bakterija može ukloniti s površine. Pranje dodatno smanjuje broj mikroorganizama, a efikasno čišćenje i pranje može eliminirati 99% mikroorganizama.

Detaljno oprati valove, pojilice, podove, slivnike

Kada je riječ o pranju, površina se prvo natopi toplom vodom, deterdžentom ili sredstvom za čišćenje, a zatim se briše, prska ili riba. Pranje se može poboljšati upotrebom vode niskog tlaka, odnosno crijeva za polijevanje, ali je potreban oprez jer ako se koristi prskanje vodom pod visokim tlakom može doći do aerosolizacije i daljnjeg širenja infekcije. Pranje treba početi od najčistijih područja i s najviše razine (plafon), prema najprljavijem i najnižoj razini (pod). Opremu koja se može ukloniti treba očistiti i natopiti deterdžentom prije dezinfekcije. Posebno treba obratiti pažnju na valove, pojilice, pod, kutove i slivnike. Ove površine mogu služiti za akumulaciju bakterija i zato ih treba dobro očistiti i zatim dezinficirati.

Uvijek pročitati uputstvo na etiketi dezinfekcijskog sredstva!

Izbor odgovarajućih sredstava za dezinfekciju ovisi od vrste mikroorganizama i faktora okoline i sigurnosnih pitanja. Stručnjaci naglašavaju da uvijek treba pročitati uputstvo da bi se pravilno odredila koncentracija. Dezinfekciju je potrebno obavljati prskanjem i korištenjem niskog tlaka. Tijekom hladnog vremena objekt se mora zagrijati na oko 20°C jer su neka sredstva neefikasna na niskim temperaturama.

Mjere poduzimati uz savjetovanje s veterinarom

Obratiti pažnju na koncentraciju po kvadratnom metru površine. Pored toga, dezinficijens treba zadržati određeno vrijeme ovisno od vrste dezinfekcijskog sredstva. O vrsti sredstva, koncentraciji i vremenu djelovanja treba se savjetovati s veterinarom. Nakon toga, površinu treba ponovo oprati i osušiti prije useljenja životinja.