Kako uspješno uzgajati tovna goveda

Uspješna proizvodnja goveđeg mesa na farmama ovisi u velikoj mjeri od genetskog potencijala i koncepta tehnologije tova. Genetski potencijal za intenzivnu proizvodnju su tovne pasmine goveda i njihovi križanci i križanci dvopasminskih i tropasminskih mliječnih i tovnih pasmina. 

Čime se odlikuje tovna pasmina?

Tovna pasmina goveda odlikuje se visokim dnevnim prirastom, odličnom konverzijom hrane, visokim randmanom i jako kvalitetnim mesom. Plemenite pasmine goveda, tovnog tipa, uzgajaju se u čistoj pasmini radi proizvodnje podmlatka za remont stada, dok kod križanja tovnih pasmina s mliječnim pasminama dobivamo podmladak s izraženim, hibridnim vigorom. 

Ovim načinom formira se suvremeni sustav proizvodnje mesa baziran na mliječnom i tovnom govedarstvu koji je u biološkom smislu vrlo dobar. Križanci dobiveni križanjem tovnih i mliječnih pasmina ne mogu se koristiti za zamjenu krava mliječnih pasmina nego se koriste za zamjenu krava dvopasminske genetske osnove koje se koriste za proizvodnju teladi, za tov. Dobiveni dvopasminski križanci mogu se križati s trećom, terminalnom tovnom pasminom kako bi se dobili tropasminski križanci za tov i klanje.

U Velikoj Britaniji najčešća kombinacija križanaca za tov je između tovne pasmine Hereford i Frizijske mliječne rase, dok  je na drugom mjestu tovna pasmina Aberdin angus. Da bi postigli veću količinu muskulature uvedena je i treća pasmina, Belgijsko plavo govedo, koje je karakteristično po naglašenoj muskulaturi zadnje četvrti. 

Od brda do ravnice

Držanje stada krava za proizvodnju teladi za tov i klanje može biti na farmama koje se nalaze na različitim nadmorskim visinama. Visoravni i brdski dijelovi bogati su u pogledu kabaste zelene mase koja je pogodna za tov do određene starosti i mase teleta, a zatim se prodaju kao tovni materijal za farme koje se nalaze u ravničarskim krajevima bogatim koncentriranim hranivima na kojima se završava tov grla.  

Sustav krava - tele

Danas u tehnologiji proizvodnje goveđeg mesa značajno mjesto zauzima ustav krava – tele. Ovim sustavom obuhvaćeno je više od 36% krava u Europskoj uniji. Kod ovog načina proizvodnje goveđeg mesa važno je stalno primijenjivati križanje pasmina. Uzgojene krave, križanci, daju veću količinu mlijeka od tovnih pasmina što je jako povoljno za odgoj teladi. Dobrim kravama, križancima, krajem drugog tjedna poslije teljenja, može se dodati još jedno, tuđe tele na odgoj. 

Teljenje krava tovnih pasmina u ovom sustavu je sezonsko, u jesen ili u proljeće. Teljenje u jesen ima prednost jer podmladak postiže veću tjelesnu masu do prodaje, odnosno do starosti od 10 mjeseci, a samim tim i veći bruto prihod. Rođena telad u proljeće s majkama na početku laktacije odlaze na pašnjake i uz sisanje počinju pasti. Telad se odbijaju kada je završena sezona paše i odmah prodaju za dalji tov.

Telad mliječnih pasmina koja se neće ostavljati za remont stada, rano se zalučuju i hrane zamjenom za mlijeko. U petom tjednu života može se početi tov koji se razlikuje po udjelu kabastih hraniva i žitarica u hranidbi. Tov teladi obavlja se na pašnjacima pri čemu tov traje duže jer su dnevni prirasti mali. Goveda ovim načinom tova kolju se u starosti od dvije godine i više, s većom klaoničnom masom, tj. neto masom.

Randman - vrednovanje konačnog proizvoda tova

Randman i sastav trupa, odnosno, polutki zaklanih i utovljenih grla, predstavlja značajnu osobinu za vrednovanje konačnog proizvoda tova.

Težina goveđih trupova, odnosno polutki, kreće se od 45 do 60%  žive mjere životinje pred klanje. Randman polutki najveći je kod utovljenih bikova i kreće se oko 60%, dok je kod starijih krava oko 45%. U trupu goveda ima oko 75% skeletnih mišića zajedno sa tetivama, od 7 do 16% masti, od 14 do 18%  kostiju.

Svježe goveđe meso sadrži oko 75% vode, proteina 21,5%, masti 2 do 8%, mineralnih tvari 0,8 do 1,8%, ugljikohidrata (glikogena) 0,5%.

• Tovna pasmina Šarole postiže dnevni prirast oko 1,08 kg i randman 62,5% (meso 75,6%; kosti 15,9%; masno tkivo 7,7%).
• Hereford postiže dnevni prirast od 1,039 kg i randman 58,9% (meso 72,6%; kosti 16% masno tkivo 9,5%).
• Limuzin postiže dnevni prirast od 1,006 kg i randman 59,3% (meso 75,8%; kosti 16,6%; masno tkivo 6,8%).
• Simentalska pasmina, koja spada u pasminu kombiniranih proizvodnih osobina, ima dnevni prirasti oko 930 grama i randman od 60,9 (meso 75,5%; kosti 18,1%; masno tkivo 5,4%).

Autorica: Nadežda Zeljković/Savjetodavna RS