Kakvo je stanje na tržištu stočne hrane u jugoistočnoj Europi?

Regija jugoistočne Europe ima nekoliko strateških prednosti jer je omeđena s tri mora: Crnim, Sredozemnim i Jadranskim. Ovo joj omogućava lak pristup uvoznim sirovinama i aditivima za stočnu hranu kroz komercijalne morske luke, zaključeno je na trećoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o hrani za životinje jugoistočne Europe čiji je domaćin bilo Rumunjsko nacionalno udruženje proizvođača hrane za životinje ANFNC. 

Tema ovogodišnje konferencije bila je "Poremećaji i neuravnoteženost ponude, potražnje i opskrbe europske i svjetske poljoprivrede u doba pandemije i rata", a bila je namijenjena proizvođačima, prerađivačima, trgovcima žitarica i uljarica, nutricionistima i svima zainteresiranima za tržišne trendove mesa, uljarica, krmiva, biljnih ulja, sirovina i aditiva za stočnu hranu širom Europe i svijeta. 

Bio je ovo jedinstven skup vrhunskih predavača i drugih sudionika koji su raspravljali o najnovijim zbivanjima na tržištu. Razgovaralo se o promjenama koje su u tijeku i koje imaju utjecaj na buduće poslovanje sa stočnom i hranom životinjskog porijekla.

Kakvo je stanje u zemljama regije?

Paulina Deškova je predstavila podatke o stanju na tržištu suncokreta, žitarica i kukuruza te ulja u Bugarskoj. Prema podacima iz 2020. i 2021. zabilježen je rast proizvodnje za sve promatrane kulture. Kada je u pitanju domaća potrošnja i izvoz vidljivo je da je domaća potrošnja imala prednost, osim za pšenicu gdje su količine skoro izjednačene.

U periodu od 10. veljače 2021. do 31. ožujka 2022. cijene su se povećale. Uljana repica je od 446 eura po toni dostigla 951 euro po toni. Suncokret je sa 555 došao do 741 euro po toni, a kukuruz od 205 do 320. Cijene žitarica, pšenice i ječma, su dostigle 320, odnosno 332 eura po toni. Sirovo ulje je od 1.010 je postiglo više nego duplu cijenu od 2.199 eura po toni.

Ajhan Kindap, iz Turske, je izložio utjecaj rata u Ukrajini na kretanje i opskrbu roba u svojoj zemlji. Vrijednost ukupnog izvoza u Rusiju i Ukrajinu je 8,7 milijardi dolara, dok je izvoz bio 33,9 milijardi dolara. Najviše povrća, voća, strojeva i odjeće je izvezeno u Rusiju. Uvoz se najviše odnosio na ulje, prirodni plin, ugljen, metale i poljoprivredne proizvode iz ove dvije zemlje. U odnosu na 2020. cijene su se naglo povećale. Gotovo polovina potreba u stočnoj hrani, pšenici, suncokretu i ulju zadovoljava se uvozom iz ove dvije zemlje, a pritom su cijene u ožujku 2022. povećane za 30 posto.

Gdje nedostaje žitarica i uljarica?

Na konferenciji se moglo čuti da je područje dijela centralne i južne Europe (bivša Jugoslavija i Albanija) areal ograničenja i nestašice žitarica i uljarica.

Stanje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je predstavio dr.sc. Nenad Fuchs. Kada je u pitanju potrošnja stočne hrane, ona iznosi 720.000 tona. Broj krava je 423.000, svinja 1.033.000, a peradi 13.057.000. Riblji fond čine morske ribe 16.250.000 i slatkovodne 5.900.000.

Što se tiče usjeva, 56,6 posto je pod žitaricama. Ukupni prinos žitarica iznosi 3.743.128 tona, a uljarica 521.030. Velika potreba za sojinom sačmom je razlog za uvoz u količini od 185.000 milijuna tona. Hrvatska se može pohvaliti dovoljnom proizvodnjom kukuruza, pšenice, suncokreta, jaja i peradi. Nedostaje soje i sojinih proizvoda koji su neophodan sastojak kvalitetne stočne hrane.

Kada soju sijati prije kukuruza?

Dr. sc. Fuchs je najavio i održavanje 27. Međunarodne konferencije za stočnu hranu u Opatiji od 1. do 3. lipnja 2022. godine.

Europa treba povećati proizvodnju proteinskih usjeva

Tijekom konferencije predstavljeno je stanje u Europi kada je u pitanju proizvodnja i opskrba žitaricama i uljaricama, stočnom hranom, kao i utjecaj pandemije, sukoba u Ukrajini i sveopće krize.

Treba napomenuti da je na našem kontinentu dostignuta gustoća stoke 0,8 grla po hektaru korištene poljoprivredne površine. Trećina svih uzgajanih životinja (mliječne krave, svinje i perad) nalaze se u Danskoj, Nizozemskoj, sjevernoj Njemačkoj i zapadnoj Francuskoj (ATF, 2017).

Države Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva proizvele su u 2020. 166,7 milijuna tona stočne hrane. Cijene plina i gnojiva su pridonijele rastu cijena inputa u stočarskoj proizvodnji, a razvio se čitav niz problema. Predložena su rješenja i suradnja sa zainteresiranim stranama (FEDIOL, COCEREAL, COPA COGECA, AVEC). Ukrajina izvozi 60 milijuna tona žitarica, a Europa uvozi 11 mil. t kukuruza i značajan je neto uvoznik stočne hrane i suncokretovog ulja.

Europska Komisija je pozvala države članice da povećaju proizvodnju proteinskih usjeva kao održivog sustava baziranog na diverzifikaciji proizvodnje. Posebnu pažnju će posvetiti proteinskim usjevima u ukupnoj procjeni nacionalnih planova u okviru ZPP-a. Predstavljen je i podatak FAO da je 86 posto stočne hrane neiskoristivo za prehranu ljudi. Ponuđen je i alternativni vodeni put opskrbe žitaricama i uljaricama duž Dunava i Rajne.

Konferencija je održana u suradnji s partnerima iz Bugarske, Grčke, Cipra, Hrvatske i Slovenije, te uz potporu američkih uzgajivača soje i proizvoda od soje.