Koje pripreme obaviti pred proljetnu pašu - za zdraviju stoku i kvalitetnije mlijeko?

Ispaša je najjeftinija visokokvalitetna hrana za preživače, te ona na pašnjacima ima povoljan utjecaj na organizam životinja, a potrošač dobiva najkvalitetnije meso, mlijeko i njihove prerađevine. Danas, u visokoj proizvodnji mlijeka, igra manju ulogu nego u prošlosti i ekstenzivnoj proizvodnji. Međutim, i dalje je važna na brojnim mliječnim farmama gdje čini veći udjel u obroku rasplodnog pomlatka i zasušenih krava.

Stručni savjetnici u Federalnom zavodu za poljoprivredu susjedne BiH mr. sc. Sabahudin Tahmaz i dipl. ing. polj. Mirza Tatarović, navode kako su prednosti ispaše to što je pogodna za nelaktirajuće životinje koje ne idu na mužu, te da se za pašu koristi tlo nepodobno za strojno spremanje krme i zahtijeva malo mehanizacije i rada.

"Glavna mana je neravnomjeran rast tijekom godine dok krave trebaju relativno ujednačene količine hranjivih tvari. Potom što se ona sastoji od brojnih vrsta biljaka u različitim stadijima rasta i različitog sadržaja nepoželjnih tvari što sve zajedno dovodi do selektivne ispaše", ističu.

Naime, krave pasu jedna blizu druge i to površine s palatabilnim vrstama, a ostavljaju one na kojima se nalaze za njih manje ukusne biljke. Rezultat je da se previše pasu površine s mladim hranjivim biljkama pa se one ne mogu raširiti i nestaju, a s druge strane nepoželjne i manje hranjive vrste se šire pa se smanjuje hranjivost pašnjaka. Ovaj problem, dodaju, u velikoj mjeri se smanjuje bliskom ispašom (veći broj grla po površini), košnjom neispašenih površina, međutim, ta krma nije iskoristiva. Proizvodnja mlijeka na ispaši ovisi o količini koja kravi stoji na raspolaganju i njene hranjivosti. Za visoku proizvodnju trebaju pojesti 40-45 kg ispaše dnevno.

Priprema pašnjaka

Priprema, kako pojašnjavaju ovi stručnjaci, počinje u kasnu jesen. Nakon ispaše, trave ne smiju ostati visoke, najviše 5 – 6 cm, jer može doći do truljenja ispod snježnog pokrivača. Te trave će u proljeće znatno kasnije početi s rastom i oporavkom. 

"Ukoliko na pašnjaku postoje neke drvenaste korovske biljke potrebno je izvršiti malčiranje istih. U proljetnom periodu prije kretanja vegetacije preporučuje se plitko drljanje radi stimulacije busanja, ravnanja krtičnjaka, kao i same aeracije zemljišta, a ako je to potrebno obaviti podsijavanje određenih dijelova", ističu oni.

Također, treba razbacati hrpe kravlje balege, jer u proljeće kad trave počnu rasti na tim će mjestima biti znatno bujnije (gnojidba) i tamnozelene boje. Goveda će ih izbjegavati zbog intenzivnog mirisa, bez obzira na lijepi i bujni izgled. Može se dogoditi i da se pojave širokolisni korovi.

Preporuka je, kako savjetuju, da se na jesen nakon završene ispaše gnoje sa zrelim stajskim gnojivom ili kompleksnim mineralnim gnojivima sa smanjenim sadržajem dušika (N), a povećanim sadržajem fosfora (P) i kalija (K), koje se pravilno raspoređuje na cijeloj površini. Također, gnojidba se može vršiti i u ranom proljetnom periodu.

Kako pripremiti životinje?

Priprema životinja za proljetnu hranidbu ovisi od toga kakav je obrok bio na kraju zimskog perioda, odnosno jesu li životinje hranjene sočnom (silaža, repa) ili suhom hranom (sijeno, koncentrat). Prijelaz sa suhe na zelenu hranu treba otpočeti miješanjem nakošene zelene hrane sa sijenom ili slamom. Kravama se prije izlaska na mladu pašu u štali daje sijeno ili druga gruba krma koja sprječava prežderavanje i posljedično probavne poremećaje (acidoze).

"Prvih 4-5 dana životinje se drže kratko vrijeme na pašnjaku, zbog toga što su mlade biljke vrlo sočne i životinje ih halapljivo jedu. Ako prijelaz sa suhe na hranidbu zelenom hranom nije adekvatno proveden, dolazi do poremećaja u probavi hrane, što može u konačnici dovesti do pojave nadama buraga. Svaki takav poremećaj smanjuje količinu i masnoću mlijeka, a ako duže potraje, smanjiće i tjelesnu masu životinje", kažu savjetnici ovog zavoda.

Zato je, naglašavaju, potrebno pažljivo i pravilno izvršiti prijelaz postepenim povećanjem količine zelene hrane. Prednost obroka sa zelenom hranom je što omogućava povoljno iskorištavanje hranjivih sastojaka i ekonomičnu proizvodnju mlijeka i mesa.

Izbor trave

Pašnjaci se općenito dijele na nizinske (0-600 m n.v.), srednje visoke (600-1000 m n.v.)  i planinske (više od 1000 m n.v.). Posebnu pažnju treba posvetiti izboru trave i pašnjaka za ispašu krava, te prisutnost vode i udaljenosti od farme. Za krave udaljenost od farme ne bi smjela biti veća od 2-3 km, zbog umaranja životinje. Vodu krave trebaju redovno piti 2-3 puta dnevno, a ljeti i do pet puta.

Pašnjaci i brst su obično osnovni i najekonomičniji izvor hranjivih sastojaka za koze, a u nekim slučajevima su sve što je kozama potrebno kako bi zadovoljile svoje potrebe za hranom. Koze su prirodno brstne životinje i imaju jedinstvenu sposobnost odabira biljke kada sadržavaju najviše hranjivih sastojaka. Za goveda se preporučuju nizinski, za ovce srednje visoki i planinski, a za koze srednje visoki pašnjaci i brst.

Mogu se iskorištavati na više načina, ali postoje dva osnovna i to: neplansko i plansko. Pri neplanskoj ispaši stoka tijekom cijele pašne sezone slobodno pase po cijeloj površini. Loše strane ovog načina su u tome što stoka bira u prvom redu najkvalitetnije biljke, dok one slabije obilazi, čime one kvalitetne nestaju prepuštajući mjesto korovskim vrstama.

Najbolji način, planskog iskorištavanja je pregonska ispaša. Ovaj tip se sastoji u podjeli pašnjaka na više pregona, odnosno dijelova, ograđen raznim vrstama ograda, najčešće od žice s niskim naponom struje. Ispaša se vrši po određenom redoslijedu koji je planom utvrđen.

"Preporučuje se plansko iskorištavanje, jer se na ovaj način pospješuje regeneracija, bolja je kvaliteta i prinos travne mase, te se sprječava zakorovljavanje. Stoka izvjesno vrijeme pase na jednom dijelu, a kada ga popase, prelazi na drugi, zatim na sljedeće pregone, da bi se nakon određenog vremena ponovo vratila na prvi, na kome je do tada travni pokrivač dovoljno izrastao za ispašu", pojašnjavaju.

Pregoni na pašnjacima su velika prednost za životinje i biljke, a povećavaju i dobit

Dužina zadržavanja na pojedinim pregonima ovisi od dužine perioda vegetacije, vremena potrebnog za regeneraciju, broja grla po jedinici površine, faze laktacije, kao i broja pregona.

Koje biljke izbjegavati?

Pojedina krmiva različito djeluju na miris i okus mlijeka, a to ovisi o specifičnosti i raznim količinama mirisnih tvari, koje se u njima nalaze. Osim toga ovisi to i o uvjetima, pod kojima se krma daje.

Mlijeko poprima izraziti miris i okus na krmu, ako krave u prije muže hranimo većim količinama leguminoza: lucerne, djeteline, graška, grahorice itd. Na konzumnu sposobnost mlijeka utječu i razne trave kao što su zelena raž, zob, divlji ječam i livadski lisičji repak.

To možemo spriječiti ako u obrok ne dajemo prevelike količine trava, a krave hranimo njima tek iza muže. Repe, koje pripadaju u porodicu krstarica (postrna repa, kranjska repa, repica i gorušica) vrlo nepovoljno djeluju na miris i okus mlijeka. Sve ove biljke sadrže gorušično ulje u vezanom obliku, a kad se ono oslobodi, daje oštar miris i gorak oštar okus.

Ljudi i psi stresniji od dronova

Tahmaz i Tatarović navode kako roboti koji čuvaju stada na pašnjacima nisu novitet. U posljednje vrijeme, u mnogim krajevima svijeta ovo već postaje normalna pojava, a stočari su moderne tehnologije prilagodili vlastitim potrebama, tako da su roboti sve prisutniji u stočarstvu.

Godinama su stručnjaci iz robotike nastojali razviti stroj koji će zamijeniti pastire ili ovčarske pse.

"Dobit je višestruka jer većinu posla stočar može obaviti iz vlastitog doma čime štedi vrijeme, energiju i novac. Ova tehnologija je toliko napredovala u zadnje vrijeme da danas farmeri mogu, nadgledati tisuće ovaca na ispaši pomoću dronova koji su opremljeni rotorima i kamerom, te poprilično brzo i lako okupe stoku u stado", ističu oni.

Krčio ga osam godina, 'polomio' i traktor, ali danas ima jedan od najljepših pašnjaka

Neki autori navode da se stoka brzo i pozitivno prilagođava na pokretanje stada dronom, bez obzira na njegovu brzinu. Također, navode da ljudi i psi kod stoke mogu izazvati stres, za razliku od robota koji ju mogu učiniti daleko mirnijom. Farmeri u Australiji i Novom Zelandu koji već koriste dronove na farmama ovaca i goveda, ističu da su aparati iznenađujuće učinkoviti. Prilikom premještanja stoke koja se uglavnom suprotstavlja psima, dronovi ju prebacuju brže i s manje stresa od pasa.

Stručnjaci širom svijeta nastoje što više usavršiti robote pastire koji bi pored čuvanja stoke, mogli prebrojati i locirati grla. Nabava ovakvih "cyber pastira" je relativno prihvatljiva i za naše područje. Dronovi, smatraju oni, ipak neće u skorije vrijeme u potpunosti zamijeniti pastire i pse, jer se ne mogu koristiti po lošem vremenu, a potrebno je često i puniti bateriju.