Koji alati i testovi mogu pomoći farmerima da povećaju proizvodnju?

Bez primjene novih tehnologija, nijedna ozbiljna proizvodnja nema svijetlu budućnost. Ona, pored ostalog, omogućuje precizniju proizvodnju s manjim gubicima, uz smanjenje troškova i uštedu vremena. Sinergija poljoprivrede i IT sektora najbolje se može vidjeti na sve većoj upotrebi senzora, mikrokontrolera, AI i robota. 

Kako u razgovoru za Agroklub pojašnjava dipl.ing.agr. Dubravko Pocrnja, stručni savjetnik za govedarstvo u Odsjeku za animalnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, poljoprivredna proizvodnja ulazi u spektar digitalne evolucije, jer umjetna inteligencija i robotika preuzima mnoga područja djelovanja "s vrlo opasnom tendencijom da zamijeni čovjeka".

"Kad je moderna poljoprivredna proizvodnja u pitanju 95 posto je znanost, a pet posto rad. Različite vrste troškova, učinkovite metode uzgoja i dostupnost podataka olakšavaju procjenu tržišne vrijednosti autohtonih proizvoda", kaže Pocrnja i dodaje kako se analizom ovih podataka definiraju potrebni koraci i korektivne mjere, a sve kako bi se suočili s tržišnim situacijama i izazovima.

Naizgled ista grla mnogo se razlikuju

Kao primjer navodi modernu poljoprivredu u Izraelu koja nije stara ni 100 godina, a u vrhu su kad su neke proizvodnje u pitanju, predstavljaju najeklatantniji primjer pametne interakcije i implementacije tehnoloških rješenja. 

"Naše zakonodavstvo je prilagođeno kvantitativnoj, a ne kvalitativnoj genetici. Proizvođač danas ima načina obaviti genetsku analizu, test, kod životinje stare 15 dana, koji košta oko 40 eura i za kratko vrijeme sazna njene kvalitete. Nama dolazi jako loša genetika, a mi nemamo načina to provjeriti, jer nemamo uređen sustav uzgojno selekcijskog rasta", ističe ovaj stručnjak. 

Kako je kod nas uvoz dominantna kategorija, često dolaze i životinje s poremećajima koji se manifestiraju kasnije. Genomski testovi pokazuju koliko je analizirana životinja bolja ili lošija od populacije ili pasmine od koje dolazi. Riječ je o matematičkim derivacijama koje koriste ogromnu količinu baza podataka, s podacima o pasmini. 

"Navest ću jedan primjer, dva bika istog stada vagani otprilike s 400 dana starosti. Kada uzmemo klasičnu konverziju jedan u odnosu na drugog je mnogo bolji. Te se stvari ne mogu vidjeti golim okom. Jedan pojede četiri tone suhe tvari godišnje od drugog, kada se to preračuna u potomstvo i njegovu reprodukciju to su ozbiljni troškovi", kaže naš sugovornik.

Ako bi uspostavili dva odvojena stada, potomstvo ova dva bika, kako dalje pojašnjava, tada bi se za istu dostupnost hrane moglo držati 112 krava u stadu koje je proizveo bolji bik u usporedbi sa samo 74 krave drugog. To je zato što bi troškovi održavanja bili niži nego za kćeri rođene od manje učinkovitog bika. Uz pretpostavku prosječne težine teladi pri odbijanju od 300 kg, postiglo bi se (38 teladi x 300 kg) više. 

Tranzicijski period mliječnih krava

Govoreći o tranzicijskom periodu, tri sedmice prije i isti period nakon, ističe kako je to kod mliječnih krava vrlo burno razdoblje i predstavlja prekretnicu u cijelom ciklusu. Krava prelazi iz jedne laktacije u drugu, a u periodu zasušenja je i najintenzivniji rast ploda. 

Jalova krava ne mora na klanje, isplativije je riješiti problem

Tada većina njih doživi inzulinsku rezidenciju, smanjene konzumacije hrane, negativne energetske ravnoteže, lipolize, gubitka na težini i hipokalcemije.

"Tranzicija sa suhostaja na početak laktacije rezultira naglim te vrlo velikim porastom potreba za energijom. U ovoj fazi, apetit mliječnih grla je limitiran, količina energije eksportirana u mlijeko ne može biti pokrivena unosom suhe tvari što u većine grla rezultira periodom negativne energetske ravnoteže koji traje i do 12 tjedana."

Nezamjenjivi alati

Alati koji su nezamjenjivi u današnjoj proizvodnji su roboti za mužu i pedometri te različiti koncepti držanja stada. Najčešća pro argumentacija onih koji se opredijele kupiti i instalirati robota je da imaju više vremena, i da rutinsku operaciju kakva je muža u potpunosti prepuste robotu i konceptu umjetne inteligencije koja ga pokreće. 

Kontra argumentacija je cijena investicije i održavanje, genetika grla koja se muzu i period navikavanja krava ulaženju i izlaženju iz robota. 

"Ovakav koncept nudi niz radnji, sakupljanje, praćenje te evaluaciju podataka, vezanih za životinju: temperaturu mlijeka, konduktivitet, brzinu protoka, boju, prisustvo stranih tijela, SCC, aktivnosti same životinje kad je reprodukcija i hranidba u pitanju", kaže Pocrnja, dodavši da ovakav vid držanja krava funkcionira u stajama gdje se životinje slobodno kreću, krava sama ulazi u prostor za mužu, gdje se dozira peletirana hrana.

Uvođenje čak i jeftinijih varijanti ovih alata isplatnije je nego ih nemati. Navodi primjer pedometra, uređaja koji mjeri aktivnost životinje, za koji navodi da je vrlo koristan kada je riječ o vizualnoj opservaciji estrusa, a dovodi do veće proizvodnje mlijeka i bolje reprodukcije. 

I štale su bitne

Kod vizualne opservacije estrusa efikasnost je 45 posto, a kod pedometra od 78 do 95 posto. Mračne štale, u kojima većina naših farmera danas drži krave su neadekvatne i ne može se na adekvatan broj primijetiti estrus.

"Estrus varira od tri do 28 sati, nakon čega dolazi do ovulacije, u prosjeku svakih 21 dan. Pedometar javi na uređaj s kojim je povezan da se trebaju poduzeti određeni koraci, na primjer, da pozovu veterinara da osjemeni kravu", pojašnjava Pocrnja. 

Staja s kompostiranom podlogom je sustav slobodnog držanja bez boksova, samo veliki otvoreni prostor za odmor za krave. Ovakvim načinom se ima mogućnost boljeg nadzora i hranjenja, plus benefit smanjenih problema s lokomotornim sustavom. Iskustva onih koji su prešli na ovakav način držanja krava pokazuju da je u roku od šest mjeseci od premještanja u nove objekte, prosječni SCC (broj somatskih stanica) stada pao ispod 200.000 stanica/mL. S tim da se taj broj ne povećava. 

Nakon svake mužnje, podloga se obrađuje chisel plugom, a može i frezom koji vuče traktor. Piljevina ili sitni pijesak dodaje se otprilike jednom tjedno. Cilj je podići temperaturu podloge (43°C i vlagu 45 – 55%) na kojoj krava leži na temperaturu koja ne odgovara patogenima koji mogu uzrokovati različite bolesti.

"Ovim načinom držanja imamo zdravije noge kod krava, vime, životinja više leži i preživa. Mjerenja su pokazala da je koncentracija amonijaka bila znatno niža iznad kompostiranih površina nego iznad ostruganog betona duž ograde za hranjenje", zaključuje ovaj stručnjak.