Krava Jasna otelila trojke - prvo su tele Uglješići morali spašavati

"Prvo tele se krenulo teliti zatkom s podvijenim nogama. Dakle, one su mu bile podvučene ispod tijela, prvo je išla stražnjica, a ne noge kao što je to uobičajeno. Morali smo ga vući za butove kako bi ga spasili", priča nam Zlato Uglješić iz Vraneševaca čija je krava Jasna nedavno otelila trojke.

Uz pomoć dvojice sinova, Milenka i Nemanje uspio je spasiti prvo, ali i preostalo dvoje koje je krava normalno otelila. Trojke su nazvali Tonka, Tošo i Tinko, a imena su im dale snahe, Martina i Sara. No, kažu, u odabiru je sudjelovala i veterinarka Rajka Cvetković.

Ovaj nam poljoprivrednik opisuje da je mladunčad krava školski poslagala te da je, eto, jedini problem bio što prvo nije išlo na uobičajen način. Kaže da su i veterinari iznenađeni što su uspjeli sami spasiti sve životinje, unatoč tome što je prvo tele povuklo puno sluzi. "Čim pupak pukne, životinja uvlači u sebe sluz, puni joj se organizam i dolazi do gušenja", pojašnjava nam ovaj iskusni stočar.

Jasna je simentalske pasmine i stara je oko 6 godina. Oplođena je umjetnim putem, a otac trojki je bik Even.

"Vjerojatnost da se otele trojke je jedan naprema 100 tisuća", kaže nam prof. dr. sc. Davor Kralik s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Kako on tvrdi, broj teladi koje krava nosi može se utvrditi ultrazvučnim pregledom, no ta metoda nije toliko raširena na našim farmama. "Većinom se radi rektalni pregled", napominje.

Dan poslije Violeta otelila dvojke

Samo dan nakon što su trojke došle na svijet, krava Violeta koju je osjemenio isti bik otelila je dvojke. "Dok smo mi muzli, ona se otelila bez poteškoća", napominje Uglješić. Svih pet telića je zdravo, a brigu o njima vodi cijela obitelj.

Što se tiče brige i njege nakon teljenja prof. Kralik kaže da telad treba po porodu oprati, pupčanu vrpcu dezinficirati i smjestiti ih u grijani prostor s čistom slamom dok se ne osuše. Dodaje i da je najbitnije da ima dovoljno kolostruma za sve mlade koji ga moraju popiti u roku od 2 sata od teljenja. Dodatno pojašnjava da ih se nakon odvajanja od majke treba napojiti njenim ili mlijekom drugih netom oteljenih krava.

Kada je riječ o hranidbi krave, on kaže da nju prvih šest dana nakon teljenja treba hraniti posijama. "Prvi dan 0,5 kg i svaki idući dan uvećavati za 0,5 kg i sijenom po volji", pojašnjava te napominje da se nakon šestog dana njen obrok određuje sukladno proizvodnji mlijeka i tjelesnoj masi, a bez značajne razlike u odnosu na broj teladi koje je otelila.

"Našim telićima je poseban tretman to što su postali medijske ličnosti", šali se Zlato i kaže da su životinje zdrave, dobro se hrane i rastu.

Na svom gospodarstvu ova obitelj ima 50 muznih krava. Međutim, jedna je bolesna od koje ovaj uporni stočar nije želio dići ruke i za nju kaže da im je kao kućni ljubimac. "Oštećeni su joj kukovi, a mi smo ju spasili uz puno truda i ljubavi. Ležala je 15 dana pa smo ju viljuškarom podigli na noge i ona je otišla na pašnjak", kaže pojasnivši da ta životinja ne ide ni na mužnju niti ju koriste za reprodukciju.

Pas Medo javlja situaciju na farmi

Inače, njihova stoka se ljeti nalazi na ispaši, a bude vani pet do šest sati dnevno. "Krenuo sam sa stočarstvom dok je moja majka bila u bolnici i nije mogla musti krave. Tada smo ih imali četiri", prisjeća se i kaže dok je istovremeno radio u firmi, a kako bi mužnju obavio brže, odlučio je kupiti muzilicu. "Nakon što su otkupljivači odvezli mlijeko i ja dobio novac, shvatio sam da sam zaradio više nego radeći kod poslodavca", objasnio nam je rekavši da mu je to bio glavni poticaj da krene u tu proizvodnju.  

Nažalost, situacija se od tada bitno promijenila, a mnogi domaći stočari odustaju od proizvodnje mlijeka zbog niske otkupne cijene. Međutim, to nije slučaj kod ove obitelji, oni svoju budućnost vide upravo u tome. "Za to moraš imati volju, ekstra proizvodnju, malo sreće i voljeti životinje", komentira te dodaje da oni surađuju s Dukatom i Mesopreradom.

Kaže, zahtjevan je to posao, imaš obaveze dan-noć. "No, imamo mi psa Medu koji javlja kad god se krava teli ili se neka od njih odveže. Dođe, lupa po vratima i laje - tada znamo da se na farmi nešto događa", govori nam.

Ondje radi cijela obitelj, a imaju i jednog radnika pa ih je ukupno sedmero zaposlenih. "Puno nas je pa možemo paralelno raditi i ratarski i stočarski dio", pojašnjava vlasnik na čijem se gospodarstvo trenutno obrađuje 120 hektara zemlje, što vlastite, što u zakupu.

Prvenstveno uzgajaju kulture kako bi osigurali hranu za stoku, a to su kukuruz, lucerna te pšenicu i tritikal za stelju. Kako otkriva, plan mu je širiti farmu, no kaže, za to mu je neophodno više zemlje. "Ako bude toga, moći ćemo zaposliti i više ljudi, što je bitno za ostanak na selu", zaključio je rekavši da država to treba znati prepoznati i cijeniti.