Kreće otkup domaće teladi pogodne za tov

Domaće stočarstvo godinama je u padu, a niska produktivnost i isplativost proizvodnje i dalje problem koji se proteže kroz cjelokupni sektor u Hrvatskoj. Uz cijene stočne hrane i energenata koje su "otišle u nebo" uzgajivači bilježe goleme gubitke, a upitna je održivost proizvodnje.

Podsektor mesnog govedarstva dodatno je opterećen visokim troškovima uzgoja, proizvodnje i prerade, nedovoljno je repromaterijala za tovljače, pa većinu ukupne proizvodnje goveđeg mesa u Hrvatskoj čini uvozna telad za tov i klanje.

Međutim, okolnosti u svjetskom gospodarstvu i trgovini se mijenjaju iz dana u dan, pa se  proizvođači sve više okreću unutarnjem tržištu. Tako je Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef pokrenula inicijativu dogoročne suradnje s domaćim proizvođačima teladi. Namjera im je otkupiti svu telad oteljenu u Hrvatskoj koja je primjerena za daljnji tov, s ciljem da se u konačnici smanji potreba i ovisnost o uvozu.

Cijena mlijeka presudna za nastavak domaće proizvodnje

Predstavnici udruga proizvođača teladi i tovljača junadi sastali su se jučer u Vrbovcu, kako bi raspravili o mogućnostima suradnje.

Igor Rešetar, predsjednik odbora za mljekarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kaže da je otkup viška domaće teladi dobra inicijativa te da je na području Sjeverozapadne Hrvatske na raspolaganju oko dvije tisuće grla koja odmah mogu u otkup.

Navodi da je i ranije postojao organizirani otkup teladi koji je nažalost zaustavljen zbog velikog pada broja krava u proizvodnji mlijeka, kojih je danas 25 tisuća manje nego prije desetak godina. "Potrebno je hitno podići cijenu mlijeka i zaustaviti pad proizvodnje“, zaključio je Igor Rešetar.

Isto misli i Zvonimir Širjan, predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef, koji je zadovoljan odazivom proizvođača i zajedničkom interesu da se što više teladi stavi u tov, a što manje na klanje. Zabrinjava ga situacija s domaćom teladi, čiji broj treba povećati, a na što izravan utjecaj ima cijena mlijeka.

Interes im je, kaže on, da svako domaće tele završi kod domaćeg potrošača, a kao glavnog krivca za pad broja krava u proizvodnji mlijeka navodi cijenu, zbog koje proizvođači gube 1,5 kunu po litri.

"Nije normalno da je litra destilirane vode za peglu skuplja od litre mlijeka. To se mora hitno promijeniti jer je cijena presudna za nastavak držanja krava ili odustajanje od proizvodnje“, zaključio je Širjan.

Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda te Saveza uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, čiji je predsjednik Damir Horvatić kazao da su mljekari, igrom prilika, postali tovljači. Obzirom da je stočna hrana jako skupa malu telad prodaju, a ne tove. Zato pozdravlja inicijativu Udruge Baby Beef da se otkupi sva domaća telad.

Situacija je kritična, stočarstvo se osipa, ljudi prodaju krave, kaže on, a veći uzgajivači iznad 40 grla ne mogu dobiti potporu od 700-njak kuna po grlu zbog de minimis pravila. Apelira na Ministarstvo poljoprivrede da se to promijeni i da se nađe model poticaja za krave koje daju jedno tele godišnje ili subvenciju od oko 500 kuna da telad ne ide na klanje. 

"Cijena mlijeka u EU je 30 posto viša, dok Hrvatska ima najlošiju cijenu, pa ako se nešto brzo ne promijeni za godinu dana nećemo imati hrvatskog mlijeka u dućanima, niti domaće teladi" zaključio je Horvatić te dodao da Ministarstvo mora sjesti s Dukatom i Vindijom, jer mljekari ovako više ne mogu poslovati.