Zbog prijetnje širenja zaraze Afričke svinjske kuge, sve svinjogojske farme u Hrvatskoj, njih oko 50.000, bit će pregledane.
Zbog prijetnje širenja zaraze Afričke svinjske kuge, uz naloženi odstrjel divljih svinja, Ministarstvo poljoprivrede krenulo je i u provjeru svinjaca. Kako je za NovuTv rekao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak pregledat će se sve farme u Hrvatskoj, negdje oko 50.000 te utvrditi kategorija biosigurnosnih mjera koju provode. Provjera svinjogojskih farmi započela je u petak, a otkrije li se zaraza, kao i u godinama kada je vladala epidemija svinjske gripe, svinje će biti eutanazirane. Šteta će, dodao je, biti nadoknađivana po tržišnim cijenama iz proračuna.
Sami proizvođači podržavaju mjere Ministarstva, no zabrinjava ih zabrana prometa u krugu od 3 do 10 kilometara u slučaju otkrivanja zaraze. "Najgora moguća situacija je da moj susjed dobije, ja ne, a meni je zabranjen promet svinjama. Ispada da će onaj kod koga je otkrivena zaraza biti u boljoj situaciji jer mi nećemo moći trgovati, a ni imati pravo na odštetu. Naš prijedog je da se dozvoli promet, dakako, uz sve mjere kontrole i nadzora", rekao je za Novu Tv predsjednik Saveza uzgajivača svinja Goran Jančo.
K tome, dodaje, teško da bi odšteta mogla biti dostatna za preživljavanje ionako malog broja svinjogojaca. Tržišnu cijenu za tovljenike još se i može izraziti, ali teško za krmaču koja godišnje oprasi 30 praščića. U slučaju pojave zaraze, strahuje, nestat će i brojne svinjogojske farme.
Podsjećamo, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Republici Hrvatskoj se trenutačno uzgaja ukupno 1.160.000 svinja, od čega su 134.000 krmače i nazimice, a ostalo prasad i tovljenici. U Središnjoj lovnoj evidenciji i na temelju lovnogospodarskih osnova lovačka društva upravljaju fondom od 40.000 jedinki divljih svinja čiji se broj želi smanjiti na 20.000.
Afrička svinjska kuga, pak, nezaustavljivo se širi Europom. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u divljih svinja u ovoj godini.
Ubili gotovo 50.000 svinja - Rumunjskoj prijeti epidemija afričke svinjske kuge
"Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke, a na teret državnog proračuna. Od kada traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Primjerice, u Rumunjskoj je zbog pojave ASK usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5.222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđena samo u divljih svinja.
U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje", podaci su Ministarstva poljoprivrede.
Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti. propisuje:
Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj će biti pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl).
Osnovne preventivne mjere koje se preporuča provoditi u nezaraženom području su:
U lovištima je, pak, potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere - dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.
"Glavni ciljevi mjera sprječavanja ASK u divljih svinja usmjereni su na upravljanje populacijom divljih svinja kako bi se smanjio rizik prijenosa na domaće svinje i spriječilo da bolest postane endemična u populaciji divljih svinja", naglašavaju iz Uprave veterinarstva Ministarstva poljoprivrede.
Tagovi
Autorica